Nimalo ne čudi da Krk izvan ljetne sezone privlači značajan broj planinara, šetača, penjača i biciklista – obzirom da otočke staze često prolaze pored uvala koje mame na pauzu, dok pogledi s visina otkrivaju nezaboravne prizore.
Jedan od takvih je onaj koji se pruža s dionice prijevoj Vraca –Ljubimer, a širi se na sjeverni dio Raba te otoke Sveti Grgur i Prvić. Iznad njih se ponosno uzdiže Velebit.
Staza je idealna za poludnevni izlet u netaknutu prirodu okolice Baške. Kamenita krševita zaravan zapadnog grebena, prošarana travom i kilometrima pastirskih suhozida, nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Mnogim ljubiteljima prirode poznat je mali panoramski vrh Bag, najjužniji otočni vrh, s kojega na sve strane pucaju prekrasni vidici.
Od mora do grebena
Naša “avantura” započela je na Veloj plaži odakle smo se uputili zapadno prema predjelu Zarok gdje nailazimo na zanimljive geomorfološke oblike od pijeska. Ovo su svjedoci ledenih razdoblja nastali djelovanjem ledenjaka i bujičnih voda.
Staza se s ovog mjesta lagano uzdiže i prolazi borovom šumom. Po izlasku iz sjene stabala otvaraju se zadivljujući pogledi na Bašćansku dolinu, a put nastavlja kamenitom podlogom prema prijevoju Vraca. Lijepa borova šuma i ugodna zemljana podloga ovdje prelaze u oštri kamenjar.
Dolaskom na krševitu visoravan, otvaraju se panoramski vidici na južnu obalu otoka koju krase mrgari i impozantni suhozidi. Jedan takav proteže se grebenom kao živi svjedok napornog rada pastira i pučke arhitekture.
Na visokim i strmim stijenama grebena mogli biste ugledati penjače jer se na obližnjem penjalištu Bag nalazi nekoliko opremljenih penjačkih smjerova.
Suhozidi i mrgari
Na sjecištu putova na prijevoju Vraca uputili smo se sjeverno prema Ljubimeru koji krase kameni cvjetovi – mrgari – višeprostorne suhozidne građevine u obliku cvijeta koje i danas, iako sve rjeđe, služe za prikupljanje i razvrstavanje ovaca.
Mrgari i mošune (suhozidne građevine u koju su se sklanjali pastiri) oduvijek su bili važni u životima stanovnika Baške, ali i ostatka otoka na kojem je ovčarstvo utkano u tradiciju. No danas je sve manje ovaca, pa tako nestaju i pastirske građevine.
Na internetu u početku nailazim na podatak kako se suhozidni cvjetovi u Hrvatskoj nalaze na jugu otoka Krka i na susjednom otoku Prviću te na samo još dva mjesta u svijetu, Islandu i Walesu. Međutim, novija otkrića navode da su pronađeni ostaci takvih građevina i na drugim mjestima.
Gordana Polonijo iz udruge “Sinjali” – koja se ističe djelovanjem na području očuvanja tradicijske baštine – rekla je nedavno za HRT kako je prije desetak godina otkriveno pola cvijeta na Rabu, a čini se da se takvih građevina može naći i u švicarskim u Alpama.
Vraćam se u proljeće…
Šetnja ovim dijelom Krka očarava u svako doba godine, iako u kasnu jesen (kada smo se mi tamo uputili) vegetacija miruje. Odlučite li doći u proljeće, uživat ćete u mirisima i bojama procvjetalog mediteranskog bilja što uvelike pojačava ukupni doživljaj.
Međutim, kratki bijeg u očaravajuću, netaknutu prirodu s pogledom na Bašćansku dolinu i susjedne otoke nedvojbeno dobro dođe u svako doba godine. A staza je posebna po tome što pokazuje surovu stranu krša i vodi povijesnim trasama.
I za kraj – uspon na Ljubimer nije pretjerano zahtjevan, a pogled koji se pruža s ove lokacije višestruko nadmašuje težinu staze. Uz ponešto sreće, svojim prisustvom mogli bi vas počastiti bjeloglavi supovi, kraljevi neba ovog dijela Jadrana.
Bjeloglavi sup ključni je “čistač” ekosustava koji se hrani uginulim životinjama čime sprječava širenje bolesti. Poznat je i po impresivnom rasponu krila, većem od dva i pol metra, te gniježđenju na nepristupačnim liticama.
Podsjetimo još kako je prema hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode ova fascinantna ptica ugrožena i strogo zaštićena vrsta.
