Završetkom opsežnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Vrh Kosir (Rankun) na otoku Veli Brijun, Nacionalni park Brijuni još je jednom potvrdio ono što povijest ovog otočja odavno sugerira – Brijuni nikada nisu bili prazni. Ispod zelenih livada, borovih šuma i uređenih staza kriju se slojevi života koji se protežu tisućama godina unatrag.
Istraživanja su proveli stručnjaci Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Puli u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni. Cilj nije bio samo dokumentirati jedan lokalitet, već razumjeti širi povijesni kontekst Velog Brijuna kao prostora trajne ljudske prisutnosti.
Vrh Kosir i priča o tisućljetnom kontinuitetu
U središtu istraživanja nalazio se brončanodobni tumul, grobna humka sagrađena prije više od 3.000 godina. Iako potječe iz prapovijesti, upravo je ovaj tumul otkrio iznenađujuću slojevitost vremena. Tijekom iskopavanja pronađen je cjelovit ljudski kostur koji je radiokarbonskom analizom datiran u 14. stoljeće, što znači da je ukop izvršen čak tri tisuće godina nakon gradnje tumula.
Riječ je o tzv. sekundarnom ukopu, arheološkoj pojavi koja svjedoči o poštovanju starijih mjesta pokopa i o dugom pamćenju prostora. Dodatna istraživanja provedena u ožujku 2025. godine otkrila su još koštanih ostataka i više od 50 zubi, što upućuje na višestruke ukope i složenu povijest korištenja ovog mjesta.
Brijuni prije ljudi: tragovi dinosaura na Velom Brijunu
No povijest Velog Brijuna ne započinje s ljudima. Mnogo prije njih, ovim su prostorom hodali dinosauri. Otisci njihovih stopala, stari više od 100 milijuna godina, danas su jedna od najfascinantnijih atrakcija Nacionalnog parka. Na Velom Brijunu mogu se vidjeti na rtovima Ploče, Vrbanj, Barban i Pogledalo, a jedan troprsti otisak teropoda dočekuje posjetitelje već u luci.
Ti tragovi nisu samo atrakcija, već vrijedan znanstveni izvor koji govori o kretanju, veličini i ponašanju ovih drevnih životinja. Brijuni su tako jedno od rijetkih mjesta gdje se povijest planeta može doslovno pratiti u koracima.
Od neolitičkih nastambi do rimskih vila
Dolaskom ljudi, Brijuni postaju prostor stalnog naseljavanja. Najstariji tragovi ljudskog života potječu iz neolitika, kada su se gradile nastambe djelomično ukopane u zemlju, s ognjištem u središtu doma. Pronađeni alati, keramika i ukrašeni predmeti svjedoče o organiziranom životu i proizvodnji.
Posebno važan lokalitet nalazi se u uvali Dobrika, gdje se kroz stoljeća nižu slojevi od rimske republike, preko Bizanta i Mlečana, sve do srednjeg vijeka. Rimljani su ovdje gradili rustične vile, postavljajući temelje tradicije boravka, odmora i uživanja u prostoru koja se na Brijunima nastavila sve do danas.
Brijuni kao riznica povijesti
Od dinosaura, prapovijesnih grobova i neolitičkih naselja, preko rimskih vila i srednjovjekovnih ukopa, pa sve do aristokratskog lječilišta 19. stoljeća – Veli Brijun sažima povijest Mediterana na jednom otoku.
Završena arheološka istraživanja na Vrhu Kosir nisu samo znanstveni uspjeh, već i snažan podsjetnik da Brijuni nisu kulisa, nego živi arhiv vremena. Riznica povijesti u kojoj svaki sloj tla nosi priču, a svaka šetnja otokom postaje putovanje kroz tisućljeća.
