Više od 1300 godina na morskom dnu kod Mljeta ležao je brod čiji nalazi danas otvaraju fascinantnu priču o Jadranu u vrijeme Bizantskog Carstva. Zlatni novčići, raskošne pojasne garniture, kopče ukrašene dragim kamenjem i zlatni pečatni prsten samo su dio iznimnog arheološkog blaga pronađenog u olupini bizantskog broda iz 7. ili početka 8. stoljeća.
Ukupna količina pronađenog zlata nakon čišćenja i restauracije premašuje 600 grama, a prema riječima voditelja istraživanja Igora Miholjeka riječ je o najvećoj količini zlata dosad pronađenoj na jednom brodolomu iz perioda Bizantskog carstva u Sredozemlju.
No vrijednost ovog otkrića nije samo u zlatu. Predmeti pronađeni na morskom dnu otvaraju pitanje tko je putovao ovim brodom i zašto je sa sobom nosio predmete kakvi nisu pripadali običnim trgovcima.
Brodolom Tatinica kod Mljeta
Hrvatski restauratorski zavod već gotovo dva desetljeća sustavno provodi podvodna arheološka istraživanja na području otoka Mljeta. U tom je razdoblju otkriveno 20 dotad nepoznatih brodoloma, datiranih od 2. stoljeća prije Krista do 16. stoljeća. Među njima posebno se izdvaja bizantski brodolom na lokalitetu Tatinica, otkriven 2014. godine na dubini između 32 i 40 metara. Sustavna istraživanja lokaliteta započela su 2015. godine.
Brod je plovio Jadranom u vrijeme velikih političkih i teritorijalnih promjena Bizantskog Carstva, a nalazi s njegova dna svjedoče o tome koliko su pomorski trgovački pravci istočnim Jadranom i dalje bili važni.
Zlato, smaragdi, rubini i biseri
Među najvrjednijim nalazima izdvajaju se četiri zlatne pojasne garniture, odnosno zlatne kopče i pojasni jezičci ukrašeni smaragdima, rubinima i biserima. Riječ je o luksuznim predmetima kakvima su se ukrašavali kožni pojasevi visokih bizantskih dostojanstvenika. Hrvatski restauratorski zavod ističe kako takvi predmeti dosad nisu pronađeni u podmorju Sredozemlja.
Na brodolomu su pronađeni i zlatni novčići četvorice careva Heraklijeve dinastije te zlatni pečatni prsten s prikazom cara. Upravo ti nalazi daju naslutiti kako na brodu možda nisu putovali samo trgovci i mornari.
Tko je nosio carski prsten?
Jedno od najzanimljivijih pitanja koje otvara brodolom kod Mljeta jest identitet njegovih putnika. Voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Pavle Dugonjić istaknuo je za Reuters kako pronađeni predmeti upućuju na mogućnost da je na brodu putovala osoba visokog položaja sa svojom pratnjom.
Posebno je intrigantan zlatni pečatni prsten s prikazom cara. Takvi predmeti nisu bili samo ukras, nego su mogli biti povezani sa statusom i službenim položajem svojega vlasnika. Tko je bio njegov vlasnik, kamo je brod plovio i zbog čega je završio na morskom dnu kod Mljeta, pitanja su na koja arheolozi još traže odgovore.
Brod nije prevozio samo zlato
Iako zlato privlači najveću pozornost, arheolozima su jednako važni ostali predmeti pronađeni na lokalitetu. Teret broda uključivao je keramičko posuđe i amfore, a pronađeni predmeti pružaju vrijedan uvid u trgovinu, pomorske veze i svakodnevni život na Sredozemlju u razdoblju između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka.
Upravo kombinacija trgovačkog tereta i luksuznih osobnih predmeta čini ovaj brodolom posebno zanimljivim.
Otkriće s Mljeta privuklo svjetsku pozornost
Priča o bizantskom brodolomu nije ostala samo unutar hrvatskih granica. O nalazištu su izvještavali veliki međunarodni mediji, a njegovoj je važnosti posebnu priču posvetio i National Geographic.
Profesor arheologije sa Sveučilišta Stanford Justin Leidwanger istaknuo je za Reuters kako nalazište predstavlja jedno od ključnih mjesta za razumijevanje prijelaza iz kasnog Rimskog Carstva u srednjovjekovni svijet.
Brodolom kod Mljeta zato nije samo priča o potopljenom brodu i više od 600 grama zlata. On govori o ljudima koji su prije više od 1300 godina putovali Jadranom, trgovačkim vezama koje su povezivale Sredozemlje i važnosti istočne obale Jadrana u vremenu o kojem još uvijek znamo relativno malo.
Mljet ispod površine skriva još jednu veliku priču
Mljet danas povezujemo s Nacionalnim parkom, Velikim i Malim jezerom, benediktinskim samostanom na otočiću svete Marije i jednim od najzelenijih mediteranskih krajolika Hrvatske. No ispod površine mora nalazi se još jedan, velikim dijelom nevidljiv sloj njegove povijesti.
Čak 20 dotad nepoznatih brodoloma otkrivenih tijekom sustavnih istraživanja područja Mljeta dovoljno govori koliko priča još uvijek čeka na morskom dnu.
A brodolom Tatinica, sa zlatom, dragim kamenjem i zagonetnim carskim prstenom, jedna je od onih priča koje pokazuju da neka od najvećih arheoloških otkrića Jadrana možda tek čekaju da budu pronađena.
Izvori: Reuters, Hrvatski restauratorski zavod
