Arheološka istraživanja Gligine pećine u Pećinskom parku Grabovača donose nove spoznaje o prapovijesnim zajednicama, njihovoj prehrani i odnosu prema pokojnicima. Dosadašnji nalazi upućuju na prisutnost najmanje sedam osoba, a radiometrijsko datiranje ljudskih kostiju smjestilo ih je u razdoblje od 1410. do 1220. godine prije Krista.
Gligina pećina, smještena na području značajnog krajobraza Risovac–Grabovača, predstavlja novo arheološko nalazište koje bi moglo značajno pridonijeti razumijevanju života i pogrebnih običaja zajednica koje su na ovom području živjele tijekom brončanog doba.
Od prvih nalaza do preciznog kartiranja špilje
Prvi tragovi arheološkog potencijala lokaliteta zabilježeni su u ožujku 2020. godine, kada su članovi Speleološkog kluba Samobor tijekom terenskog pregleda u špilji uočili ulomke keramike i ljudskih kostiju.
U srpnju 2025. godine provedeno je skeniranje i kartiranje lokaliteta primjenom metode LiDAR, koja omogućuje precizno određivanje položaja pojedinih nalaza. Tom su prilikom kartirana 382 nalaza, čime su stvoreni preduvjeti za detaljnije prostorne analize i daljnja istraživanja.
Koštani ostaci upućuju na dvoje djece i petero odraslih
Preliminarne analize ljudskih koštanih ostataka, uključujući materijal prikupljen 2020. godine, upućuju na prisutnost najmanje sedam osoba – dvoje djece i petero odraslih.
Posebno su značajni rezultati radiometrijskog datiranja uzoraka dviju kostiju, od kojih jedna pripada odrasloj osobi, a druga djetetu. Oba su uzorka dala jednak rezultat, prema kojem ostaci potječu iz razdoblja između 1410. i 1220. godine prije Krista. Time je potvrđena njihova povezanost sa završetkom srednjeg brončanog doba i starijom fazom kasnog brončanog doba.
Analize otkrivaju prehranu bogatu žitaricama i prosom
U sklopu istraživanja provedena je i analiza stabilnih izotopa ugljika i dušika. Preliminarni rezultati upućuju na prehranu bogatu žitaricama, s visokim udjelom prosa.
Takvi se pokazatelji podudaraju s rezultatima dobivenima analizom nalaza iz pećine Bezdanjače kod Vrhovina, što otvara mogućnost zanimljivih usporedbi između ovih nalazišta. Uz ljudske koštane ostatke, istraživači su analizirali i životinjske kosti. Među odredivim ostacima najzastupljeniji su govedo, različiti kopitari, zec te ovce i koze.
Keramika svjedoči o aktivnostima u različitim razdobljima
Analiza keramičkih ulomaka pokazala je prisutnost dvaju kronoloških horizonata: prapovijesnog, koji obuhvaća srednje i kasno brončano doba, te kasnosrednjovjekovnog. Među brončanodobnim nalazima prepoznate su različite vrste posuda, uključujući zdjele zaobljenog tijela sa stožastim vratom i izvučenim rubom, kao i lonce različitih oblika.
Ovi nalazi potvrđuju da materijal iz Gligine pećine obuhvaća tragove aktivnosti iz različitih razdoblja, a njihovo će preciznije tumačenje ovisiti o daljnjim analizama i usporedbama.
Slijede daljnja istraživanja i usporedbe s Bezdanjačom
Dosadašnji nalazi i preliminarni rezultati potvrđuju velik potencijal Gligine pećine za daljnja istraživanja brončanodobnih zajednica na području Like i šireg dinarskog krša. U planu je proširenje terenskih pregleda na druge speleološke lokalitete u okolici, kao i usporedba materijala s nalazištima slične starosti i kulturnih obilježja. Među njima je i pećina Bezdanjača kod Vrhovina, čije je istraživanje u tijeku.
Istraživanje je rezultat suradnje stručnjaka iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu, Speleološkog odsjeka PDS-a „Velebit”, Odjela za arheologiju i baštinu Fakulteta za humanističke studije Sveučilišta na Primorskem u Kopru u Sloveniji, Odjela za antropologiju Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari u SAD-u, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pećinskog parka Grabovača, priopćili su iz Javne Ustanove PP Grabovača.
