Jesen u Hrvatskoj ne stiže svugdje u isto vrijeme. Gorske šume počinju mijenjati izgled prije nizinskih krajeva, a tijekom sljedećih tjedana zelene krošnje postupno će zamijeniti žuti, narančasti, bakreni i crveni tonovi. Upravo zato kraj rujna i listopad donose jedno od najboljih razdoblja za pješačke izlete.
Promjena boje lišća nije samo lijep prizor. Kako dani postaju kraći, a temperature padaju, listopadno drveće postupno smanjuje proizvodnju klorofila. Nestankom zelene boje postaju vidljiviji drugi pigmenti u lišću. Kada će promjena početi i koliko će trajati ovisi o vrsti drveća, nadmorskoj visini, temperaturi, količini oborina i vjetru.
Za jesenski izlet zato ne treba tražiti samo lijep pogled. Hrvatska ima niz uređenih staza na kojima se šetnja može spojiti s geologijom, arheologijom, zaštićenim šumama, slapovima i interpretacijom prirodne baštine.
Izdvojili smo sedam provjerenih ruta od Gorskog kotara i Like preko Slavonije i Baranje do Zagreba, Žumberka i Ćićarije.
Leska: 4,2 kilometra kroz šume Nacionalnog parka Risnjak
Ako želite Gorski kotar bez ozbiljnog planinarskog uspona, jedna od najjednostavnijih opcija nalazi se u Nacionalnom parku Risnjak.
Poučna staza Leska duga je 4,2 kilometra, kružnog je oblika i gotovo potpuno ravna. Počinje nekoliko minuta hoda od Uprave Nacionalnog parka u Crnom Lugu, a duž staze postavljene su 23 informacijske ploče. Na njima se mogu upoznati flora i fauna Risnjaka, velike zvijeri, gorske livade, ponikve i tradicionalna arhitektura ovoga kraja.
Leska je jedna od prvih poučnih staza uređenih u hrvatskim zaštićenim područjima, a zbog konfiguracije terena dostupna je i posjetiteljima koji nisu u planinarskoj kondiciji.
Još jedan podatak objašnjava zašto je Risnjak toliko dobar izbor za jesenski izlet: šume pokrivaju oko 92 posto površine Nacionalnog parka. Upravo su one temeljni fenomen njegove zaštite.
Jankovac: 2,3 kilometra, jezera i slap Skakavac
Na Papuku se nalazi jedna od najpoznatijih kratkih poučnih ruta kontinentalne Hrvatske. Grofova poučna staza na Jankovcu duga je 2,3 kilometra, a za obilazak Park prirode Papuk preporučuje oko tri sata. Staza prolazi uz planinarski dom, jankovačka jezera i slap Skakavac. Duž trase uređeni su drveni mostići, stube i rukohvati, a poučne ploče objašnjavaju prirodne i kulturno-povijesne posebnosti Jankovca.
Staza nosi ime grofa Josipa pl. Jankovića, koji je prepoznao krajobraznu vrijednost ove doline i u 19. stoljeću počeo je uređivati. Na ruti se nalazi i njegova grobnica s mramornim sarkofagom. Grofova staza 2006. godine dobila je nagradu “Zeleni cvijet” Hrvatske turističke zajednice kao najbolja u kategoriji originalne turističke destinacije kontinentalne Hrvatske.
Jankovac je od Velike udaljen 14 kilometara, a od Slatinskog Drenovca pet kilometara. Iako staza nije duga, za obilazak treba odabrati odgovarajuću obuću jer prolazi šumskim terenom, stubama i dijelovima koji nakon kiše mogu biti skliski.
Plitvice izvan uobičajenog obilaska: krenite prema Medveđaku
Plitvička jezera u jesen nude mnogo više od fotografiranja uz jezera i slapove. Za one koji žele hodati postoji nekoliko ruta koje vode dalje od najprometnijih dijelova Nacionalnog parka. Najjednostavniji klasični obilazak je Program A, dug 3,5 kilometara, za koji treba između dva i tri sata. Kreće s Ulaza 1, vodi prema Velikom slapu i kroz kanjon Donjih jezera.
No za pravi jesenski pješački izlet zanimljiviji je Medveđak. Njegova tri vrha su Oštri Medveđak na 889 metara, Tupi Medveđak na 868 i Turčić na 801 metru nadmorske visine.
S Tupog Medveđaka vidi se šest Plitvičkih jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Galovac, Gradinsko jezero i Kozjak. Upravo je područje oko vrha obraslo bukvom i javorom gluhačem, vrstama koje ovom dijelu Parka daju posebno zanimljiv jesenski izgled.
Za one koji žele još više hodanja, Nacionalni park ima i stazu Plitvica dugu devet kilometara te stazu Čorkova uvala dugu 21 kilometar. To više nisu kratke turističke šetnje, nego ozbiljniji izleti za koje treba planirati dovoljno vremena, vode i odgovarajuću obuću.
Miroslavec: iz Zagreba ravno u šumu
Za jesensku šetnju stanovnici Zagreba ne moraju daleko putovati. Jedna od najpoznatijih medvedničkih ruta počinje kod Šestinskog lagvića. Geološka poučna staza Miroslavec vodi uz potok Kraljevec do Kraljičinog zdenca, a za prolazak staze treba oko sat vremena.
Ruta prolazi jednim od geološki najstarijih dijelova Medvednice. Uz put se mogu vidjeti zeleni i glineni škriljavci, dubokomorski vapnenci i stijene u kojima se nalaze fosili.
I staza ima svoju priču. Krajem 19. stoljeća dao ju je urediti grof Miroslav Kulmer za šetnje svoje supruge Elvire, pa je u početku nosila njezino ime. Danas je Miroslavec jedan od jednostavnijih načina za ulazak u šumski dio Medvednice, bez potrebe za usponom prema Sljemenu.
Stari brijest: 2,5 kilometara kroz šumu kod Tikveša
Kopački rit većina posjetitelja povezuje s vodom, močvarom i promatranjem ptica, ali u njegovu se području nalazi i zanimljiva šumska ruta. Poučna staza Stari brijest duga je 2,5 kilometara i nalazi se sjeverno od Kompleksa dvoraca Tikveš. Za obilazak treba oko dva sata.
Na stazi je postavljeno 18 interpretacijskih ploča i tri promatračnice. Posjetitelji mogu saznati više o biljnim i životinjskim vrstama ovog područja, šumskim plodovima, ali i o tome kako se određuje starost stabala.
Za razliku od planinskih ruta, ovdje nema ozbiljnih uspona. Upravo zato Tikveš može biti dobar izbor za obitelji i sve koji žele nekoliko sati provesti u jesenskoj šumi bez zahtjevnog planinarenja.
Šetnja se može povezati s posjetom Prezentacijsko-edukacijskom centru Tikveš i ostatkom Parka prirode Kopački rit.
Staza kneževa: 4,2 kilometra kroz prirodu i 3000 godina povijesti Žumberka
Žumberak u jesen nudi sasvim drukčiju kombinaciju od nacionalnih parkova. Ovdje se šumski put spaja s jednim od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.
Staza kneževa počinje ispred Posjetiteljskog centra Budinjak i prolazi Arheološkim parkom u kojem se nalaze dva različita nalazišta: pretpovijesno nalazište u Budinjaku iz razdoblja od 10. do 6. stoljeća prije Krista i rimsko nalazište u obližnjim Brateljima iz 1. i 2. stoljeća.
Staza je duga 4,2 kilometra, za obilazak treba oko dva sata, a 70 posto trase čini šumski put i 30 posto makadam. Na ruti se nalazi deset interpretacijskih ploča. Trasa je označena drvenim stupovima pa posjetitelji mogu samostalno pratiti smjer kretanja i točke na stazi.
Budinjak je posebno zanimljiv jer šetnja nije samo boravak u prirodi. Na relativno kratkoj ruti prolazi se kraj prapovijesnih grobnih humaka i područja koje pokazuje kako je čovjek ovaj krajolik koristio prije nekoliko tisuća godina.
Stražica – Sapaćica: 6,5 kilometara kroz Ćićariju
Posljednja ruta vodi nas prema Parku prirode Učka, ali ne na najpoznatiji vrh Vojak. Poučna i Land Art staza Stražica – Sapaćica duga je 6,5 kilometara, ima vrlo malu visinsku razliku, a za obilazak treba između dva i tri sata. Počinje i završava oko 150 metara od Centra za posjetitelje Poklon, u smjeru Vele Učke.
Staza vodi južnim dijelovima Ćićarije, kroz bukove šume, planinske pašnjake i područje stijena Stražice. Uz prirodnu baštinu ovdje je zanimljiv i ljudski trag. Pašnjaci i pojila svjedoče o stoljećima stočarstva, dok je današnja ruta uređena i kao Land Art staza na kojoj su umjetničke intervencije uklopljene u krajolik.
Park prirode Učka stazu svrstava među lagane rute te je preporučuje i obiteljima s djecom, starijim posjetiteljima i onima koji žele šetnju bez zahtjevnog planinarskog uspona.
Kada krenuti?
Točan vrhunac jesenskih boja nije moguće unaprijed vezati uz jedan datum. Na njega utječu nadmorska visina, vrste drveća, temperatura, oborine i vjetar. Upravo zato ista ruta u razmaku od desetak dana može izgledati potpuno drukčije.
Krajem rujna vrijedi pratiti stanje u višim i hladnijim područjima poput Gorskog kotara, Papuka i Plitvica, dok se tijekom listopada jesenski prizori postupno sele i prema nižim kontinentalnim područjima. Prije svakog izleta treba provjeriti i aktualne informacije uprave parka, posebno nakon obilnijih kiša ili jakog vjetra. Duljina staze nije uvijek pokazatelj njezine zahtjevnosti: 2,3 kilometra na Jankovcu i jednaka udaljenost po ravnom terenu nisu isti izlet.
Pred nama je zato nekoliko tjedana u kojima vrijedi pratiti ne samo vremensku prognozu nego i krošnje. Od Risnjaka i Plitvica preko Papuka, Žumberka i Medvednice do Baranje i Ćićarije, jesen u Hrvatskoj najbolje se vidi – pješice.
