Dok požari, poplave i druge katastrofe prouzročene ljudskim nemarom prijete planetu Zemlji, u srcu Europe pronašli smo “kutak za lijep trenutak” i prigodu za odmor u rujanskom miholjskom ljetu. Uzvodno uz Neretvu, nizvodno Bosnom, obalama Vrbasa, Une i Sane te Lašvanskom dolinom zaokružili smo rujansko putovanje po Bosni Srebrenoj kao pripremu za doček naše primadone – kraljice Katarine, čiji lik i djelo već četvrt stoljeća oživljavamo kroz kulturno-turističke manifestacije.
Krajem rujna, kad i kalendarski dolazi jesen, te tijekom žutog listopada, kad se zbrinjava ljetina i zbrajaju turistički rezultati, prisjećamo se zadnjih ovozemaljskih dana i preminuća slavne kraljice Katarine. Bila je ona humska princeza iz roda Kosača, a udajom za Stjepana Tomaša iz roda Kotromanića postala je prva dama na kraljevskom dvoru. Iako je stolovala nepuna dva desetljeća, ostavila je značajne tragove kako u domovini i među svojim pukom, tako i u Rimu, gdje je pronašla svoj smiraj u temeljima crkve Santa Maria in Aracoeli na slavnome Kapitoliju, jednom od sedam brežuljaka.
Tragovima kraljice Katarine i bosansko-humskog kraljevstva
Da bismo skrenuli pozornost turističke javnosti na receptivnu destinaciju u kojoj se mogu vidjeti tragovi njezina djelovanja, pošli smo od njezina rodnog Blagaja iznad izvora Bune te uz obale Neretve došli i do domicila Kosača uz Drinu. Nastavljamo preko Vrhbosne i izvorišta na Ilidži do Visokog, Kraljeve Sutjeske i Bobovca, pa preko Vranduka do drevne Gradine kod Maglaja, gdje smo u hotelu President okupili ljubitelje knjige i kulturne baštine.
Iako je tema bila turistički marketing i menadžment te knjiga kao alat za definiranje identiteta naroda i države, čula su se i druga iskustva – od kulture, ekologije i prosvjete do graditeljstva, prostornog uređenja, gastronomije i zanatstva svih vrsta. Nezaobilazne su bile i duhovno-vjerske teme s naglaskom na moći sv. Leopolda Mandića, lokalno dovište Kuršumlija te pravoslavna svetišta na obližnjem Ozrenu, koji se također vežu uz identitet ove receptivne turističke destinacije.
Od Banje Luke preko Une i Sane do kraljevskog Jajca
Sličnu priču nastavili smo i u Banjoj Luci, u koju smo stigli preko planinskih prijevoja, riječnih dolina i Delibašinog Sela na Vrbasu. Ondje smo posjetili trapističku baštinu – kako na području energije i elektrane, što seže u vrijeme slavnog Nikole Tesle, tako i u kontekstu znamenitog sira i piva čiji su kreatori bili upravo članovi ovoga reda. I u Kući Milanovića, gdje smo se sastali s turističkim i kulturnim poklisarima, bilo je riječi o potrebi svrhovitijeg umrežavanja turističkog sektora, kako po strukovnoj horizontali tako i po administrativnoj vertikali, da bi se postigao konsenzus oko upravljačkih i marketinških mehanizama.
Dolinom Sane stigli smo do Prijedora, pa obroncima Kozare do Bihaća na Uni, gdje smo se u hotelu Opal susreli s turističkim i eko-kulturnim djelatnicima iz ovog dijela Bosne i Hercegovine. Posebno dragi gosti bili su turisti s Kvarnera koji su, idući tragovima ilirskih Liburna i Japoda, obišli i druge znamenitosti uz smaragdne rijeke Unu i Sanu. Nastavili smo Donjim krajevima, tragovima i baštinom Vukčića Hrvatinića, a na putu za kraljevsko Jajce svratili smo do hotela Ključ u istoimenom gradiću. Tamo smo u ugodnom ambijentu s mladim poduzetnicima razmijenili mišljenja o pozicioniranju ovih krajeva na emitivna turistička tržišta.
Nezaobilazne teme bile su i lovne te ribolovne atrakcije u šumama i na bistrim potocima kojima ovaj kraj obiluje, pa sve do Plive i Jezera, mjesta koje je ubilježeno i na astrološkim kartama. Iako je vrijeme bilo prohladno, maglovito i kišovito, ipak smo fotografirali stari grad Ključ na strmom brežuljku, gdje je skončao posljednji izdanak kraljevske loze Kotromanića – Stjepan Tomašević, poznat i kao pastorak kraljice Katarine. Zabilježili smo i filmske projekcije SFF-a u drevnoj zgradi poznatoj po zasjedanju AVNOJ-a 1943. godine i stvaranju države SFRJ, koja se u recentnom ratu raspala na nove identitetske tvorevine što, uz sve ostalo, traže svoju promociju na emitivnom turističkom tržištu.
Tako se i rodila ideja da sve ove artefakte proanaliziramo i sintetiziramo u svrhovitu priču o bosanskohercegovačkom turizmu.
HUMBOSANSKI TURIZAM – jučer, danas i sutra
To planiramo realizirati na novom okupljanju sredinom listopada, ponovno uz obale Bosne i njenih pritoka koje stoljećima svjedoče slavnu povijest ovih krajeva – od Batonova ilirskog ustanka protiv Rimljana, srednjovjekovnih i novovjekovnih okršaja domicilnih vitezova protiv nasrtljivih osvajača do stvaranja modernih država u 20. stoljeću, nažalost i uz ratne traume svih vrsta.
Zato ćemo i obilježiti život i djelo te pripremiti 26. Dane kraljice Katarine, ali i okrugli stol na kojemu ćemo kompetentno progovoriti o svim aspektima održivog turizma – od mikrodestinacije i regije pa sve do državne razine. Uz uvodničare iz društveno-ekonomske sfere, osvrnut ćemo se na eko-kulturnu te duhovno-emocionalnu dimenziju turizma. Uz identitet i imidž destinacije, pokušat ćemo trasirati put i prema brendiranju kao vrijednosnoj kategoriji turističkog proizvoda.
Od identiteta destinacije do turističkog brenda
Uz respekt svih drugih, pozitivnih i negativnih pojavnosti i na ovaj način pozivamo sve relevantne turističke dionike, nevladine udruge i realni sektor koji su izravno ili neizravno vezani uz ovu problematiku.
Cilj je da tradicionalnim i modernim alatima te prirodnom inteligencijom odgovorimo izazovima, kako nas ne bi zatekle surove metode umjetne inteligencije. Samo se tako biseri dinarskog gorja, koji su nekad promovirani pod zajedničkim jugoslavenskim krovom, mogu repozicionirati na složenim emitivnim tržištima na kojima se mjere komparativna prednost i konkurentski identitet kao temelji kreiranja poželjnog imidža. Jer turiste i posjetitelje, ali i njihove domaćine je još uvijek bitno tretirati kao “homo sapiense”, sa svim njihovim potrebama, a turizmu pristupiti s eko-kulturnog, društveno-ekonomskog pa i duhovno-emocionalnog aspekta.
