Na strmim padinama iznad Bakarskog zaljeva kameni zidovi oblikuju terase na kojima se uzgajala vinova loza. Da bi na kršu stvorili vinograde, stanovnici ovoga kraja morali su najprije osigurati prostor za sadnju. Žene su zemlju donosile na leđima, u brentama, a na tako pripremljenim parcelama sadila se belina, sorta od koje se proizvodila poznata Bakarska vodica.
Pogled prema moru danas lako privuče pozornost. Ipak, tek podatak o donošenju zemlje na leđima otkriva koliko je truda ugrađeno u taj krajolik. Svaka terasa značila je novu površinu koju je trebalo stvoriti, zasaditi i održavati.
Bakarski prezidi nastajali su na strmim kamenim padinama
Bakarski prezidi sustav su suhozidnih terasa na istočnim padinama Bakarskog zaljeva, između Bakra i Bakarca. Njihova izgradnja počela je u 18. stoljeću, u vrijeme vladavine Marije Terezije.
Prema podacima Turističke zajednice Grada Bakra, lokalno je stanovništvo uz njezino dopuštenje krčilo teren i podizalo vinograde. Zemlju za sadnju žene su u brentama prenosile na leđima. Taj detalj daje sasvim drugo značenje današnjim fotografijama terasa, ovi vinogradi su nastajali zahvaljujući dugotrajnom fizičkom radu na zahtjevnom terenu.
Suhozidi su oblikovali parcele na padini i omogućili uzgoj loze ondje gdje ravnog, plodnog zemljišta nije bilo dovoljno.
Od beline do Bakarske vodice
Na terasama se uzgajala belina, domaća sorta vinove loze povezana s proizvodnjom Bakarske vodice. Vinogradi i pjenušavo vino tako su postali važan dio prepoznatljivosti bakarskog kraja.
Posebno se izdvaja lokalitet Takala, sa sačuvanim terasama iznad zaljeva. Nakon dugog razdoblja zapuštenosti, Poljoprivredna zadruga Dolčina iz Praputnjaka započela je 2002. godine obnovu prezida i sadnju izvorne loze. Obnova je omogućila i nastavak proizvodnje pjenušca pod nazivom Stara Bakarska vodica.
Krajolik koji vrijedi pogledati izbliza
Takala je zanimljiva postaja za upoznavanje okolice Bakra, osobito putnicima koje privlače vinogradarska baština i tradicijsko graditeljstvo. Pogled obuhvaća suhozidne terase, vinovu lozu i more, pa se na jednom mjestu može razumjeti kako je korišten svaki raspoloživi komad padine.
Turistička zajednica Grada Bakra prezide izdvaja među glavnim posebnostima svojega područja. Sačuvan je manji dio nekadašnjih vinograda, a za njihovo očuvanje važni su stanovnici Praputnjaka i rad lokalne zadruge. Pri obilasku vrijedi zastati upravo uz zidove. Njihova visina, raspored i nizanje niz padinu govore o razmjerima posla koji je prethodio svakoj berbi. Podatak da se ovamo donosila čak i zemlja za sadnju pomaže zamisliti svakodnevicu ljudi koji su vinograde obrađivali.
Izlet nastavite u Bakru
Obilazak prezida uvod je za nastavak izleta u Bakru, šetnju rivom i kamenim ulicama stare jezgre. Među gradskim znamenitostima izdvajaju se kaštel, crkva sv. Andrije te Turska i Rimska kuća.
Za upoznavanje lokalnih okusa tu su bakarski baškot, Bakarska torta i Bakarska vodica, delicije kojima se grad predstavlja i kroz svoju gastronomsku baštinu.
Nakon pogleda na Takalu, čaša pjenušca dobiva dodatni kontekst. Iza nje ostaje slika kamenih terasa i žena koje su na leđima donosile zemlju kako bi na tim padinama mogla rasti loza.
