Usred Ogulina, pokraj Frankopanskog kaštela, rijeka Dobra dolazi do strmih kamenih litica i nestaje u podzemlju. Đulin ponor jedan je od onih prizora zbog kojih zastanete tijekom gradske šetnje: ispred vas su ulice i zgrade, a pogled prema dolje otkriva sasvim drukčiji svijet, oblikovan vodom i stijenama.
Iznad grada uzdiže se Klek, planina čiji je neobičan obris u narodnoj mašti postao skamenjeni div. Između ponora i planine smjestio se grad u kojem su prirodni fenomeni dobili imena, lica i priče. Ogulin ih čuva u lokalnim predajama, ali i u Ivaninoj kući bajke, posvećenoj književnosti koja je obilježila djetinjstva brojnih generacija.
Za izlet ovamo dobar je početak upravo središte grada. Ponor, kaštel i kuća bajke dovoljno su blizu da ih istražite pješice, uz predah u gradskom parku ili za stolom uz neki od ogulinskih specijaliteta.
Rijeka koja svoj put nastavlja ispod grada
Dobra do Ogulina stiže iz Gorskog kotara, a njezin površinski tok ovdje prekida ulazak u krško podzemlje. Voda koja nestaje u Đulinu ponoru ponovno izbija na površinu kod Gojaka, sjeveroistočno od grada.
Pogled u ponor otkriva tek mali dio onoga što se nalazi ispod Ogulina. Đulin ponor i špilja Medvedica povezani su u razgranat špiljski sustav, skriven ispod površine na kojoj se odvija svakodnevni gradski život. Iznad ponora nalazi se Đulin vrt, interpretacijski prostor na otvorenom uređen u sklopu projekta “Susret s rijekom”. Šetnica i edukativni sadržaji približavaju prirodne vrijednosti ovog područja, pa se razgledavanje može nastaviti upoznavanjem krajolika koji je oblikovala Dobra.
Legenda o Đuli i lice u stijeni
Uz ponor se veže jedna od najpoznatijih ogulinskih predaja. Prema legendi Đula ili Zulejka bila je djevojka plemenitog podrijetla kojoj su roditelji namijenili brak sa starijim plemićem. Zaljubila se u mladog krajiškog kapetana Milana Juraića, a njihova tragična ljubavna priča ostala je vezana uz ponor koji nosi njezino ime.
Predaja ima i svoj nastavak u kamenu. Na litici iznad ponora ljudi su prepoznali profil muškarca, za koji se govori da prikazuje Milana kako pogledom traži Đulu. Kada znate ovu legendu pogled će vam ostati dulje na obrisima stijena, tražeći oblik koji bi inače možda prošao nezapaženo. U Ogulinu su upravo ponor, izvori i planina postali mjesta na kojima se krajolik tumačio pripovijedanjem.
Div koji spava iznad Ogulina
Klek se uzdiže do 1.182 metra, a njegov stjenoviti vrh jedan je od prepoznatljivih prizora ogulinskog kraja. Za vedra vremena pogled prema planini otkriva obrise koji podsjećaju na golemo tijelo položeno na leđa. Narodna predaja taj je oblik objasnila pričom o divu Kleku. Prema legendi, sukobio se s bogom Volosom, koji ga je skamenio. Prije nego što se pretvorio u kamen, div se zakleo da će se jednoga dana probuditi.
Uz njega se vežu i klečke vještice. Prema istoj predaji, okupljaju se tijekom olujnih noći pokušavajući probuditi diva iz njegova dugog sna. Planina je tako dobila ulogu pozornice na kojoj se odvijaju priče o moćnim bićima, sukobima i čarolijama.
Klek ima i važno mjesto i u povijesti hrvatskog planinarstva i alpinizma. Njegove su stijene privlačile istraživače i penjače, a danas je omiljeno odredište planinara.
Od Frankopanskog kaštela do Ivanine kuće bajke
Uz Đulin ponor nalazi se Frankopanski kaštel, nastao oko 1500. godine. Uz njegovu gradnju i osnutak Ogulina veže se Bernardin Frankopan. Položaj iznad ponora imao je obrambenu važnost, dok danas kaštel posjetitelje uvodi u povijest grada.
U njemu je smješten Zavičajni muzej, a u sklopu kaštela nalazi se i Ivanina kuća bajke. Multimedijalni i interaktivni centar u gradu bajki predstavlja stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić, rođene u Ogulinu 1874. godine, te drugih hrvatskih i svjetskih bajkopisaca.
Stalna izložba, biblioteka i prostor za radionice dobar su razlog za zadržavanje i obiteljima s djecom i odraslima koji se žele vratiti poznatim književnim likovima. Radno vrijeme od 1. kolovoza do 15. travnja Ivanine kuće bajke je svakodnevno od 10 do 17 sati, uz iznimke za pojedine blagdane. Radionice, pripovijedanja i druge dodatne sadržaje potrebno je unaprijed dogovoriti.
Ogulinska masnica za predah od razgledavanja
Nakon ponora, kaštela i bajki, izlet možete nastaviti kroz Park kralja Tomislava, a potom potražiti i lokalne okuse. Među tradicionalnim jelima ogulinskog kraja izdvajaju se ogulinska masnica i ogulinsko kiselo zelje.
Osobniju priču o gradu, njegovim legendama i okusima pročitajte u blogu U zavičaju ba(j)ke.
