Trgovac pokušava podmititi smrt. Vojnika ne štiti oklop, kralju ne pomaže kruna, a iz povorke ne može istupiti ni papa. Na zidu male crkve kraj Berma već više od pet stoljeća traje Ples mrtvaca, prizor u kojem se položaj, bogatstvo i moć pokazuju posve beskorisnima. Smrt svira u gajde, a svi ostali moraju slijediti njezin ritam.
Za susret s tom neobičnom povorkom treba otići u unutrašnjost Istre, do crkve svete Marije na Škrilinah, otprilike kilometar sjeveroistočno od Berma. Smještena u šumi pokraj groblja, mala jednobrodna građevina izvana teško otkriva koliko se prizora nalazi iza njezinih vrata. Unutrašnjost čuva, prema Hrvatskom restauratorskom zavodu, najočuvaniji ciklus zidnih slika u Istri.
Trgovac koji misli da se sve može kupiti
Na zapadnom zidu crkve kosturi odvode predstavnike različitih društvenih staleža prema otvorenom grobu. U povorci su crkveni dostojanstvenici i vladari, ali i krčmar, dijete, prosjak i vojnik. Smrt ne pravi razliku među njima, a upravo detalji pojedinih likova daju prizoru snagu pred kojom zastane i današnji posjetitelj.
Posebno je upečatljiv trgovac koji pokušava učiniti ono na što mu je za života prolazilo – ponuditi novac i promijeniti ishod. Njegov pokušaj podmićivanja ostaje uzaludan. Uz njega je vojnik kojem ni zaštitna oprema ne može pomoći. Slikar je apstraktnu poruku o prolaznosti pretvorio u situacije koje se mogu razumjeti bez ijedne napisane riječi.
U tom susretu rasplesanih kostura i živih ljudi ima i nelagode i oštre društvene poruke. Oni koji bi u svakodnevnom životu stajali daleko jedni od drugih ovdje pripadaju istoj povorci. Pred zajedničkim završetkom nestaju sve povlastice, u smrti su svi isti.
Iza slavne freske stoji više slikarskih ruku
Beramske freske nastale su 1474. godine, u radionici majstora Vincenta iz Kastva. Njegovo ime sačuvano je na natpisu iznad bočnih vrata crkve. Oslikavanje je naručila beramska bratovština svete Marije, a najveći dio prizora posvećen je Marijinu i Kristovu životu.
Ipak, pripisati svaki prizor Vincentovoj ruci značilo bi pojednostavniti priču, naime povjesničar umjetnosti Branko Fučić u crkvi je razlučio rad trojice autora. Uz Vincenta, prepoznao je dvojicu anonimnih suradnika koje je prema njihovim djelima nazvao Majstorom Plesa mrtvaca i Majstorom Pasije. Ime autora najpoznatije beramske scene tako nam je ostalo nepoznato, premda njegovo djelo i danas privlači posjetitelje.
Vrijedi zato pogled podignuti i prema ostalim zidovima. Ciklus obuhvaća 46 oslikanih polja, a na sjevernom zidu proteže se približno osam metara dugo Poklonstvo kraljeva. Mnoštvo likova, svečana povorka i krajolik stvaraju drukčiji ugođaj od onoga koji vlada na Plesu mrtvaca. U istoj maloj unutrašnjosti susreću se raskoš i prolaznost, biblijske priče i prizori koji govore o ljudskim slabostima.
Freske koje su nestale pod premazom
Povijest tih slika ima i gotovo nevjerojatno poglavlje bile su prebojene i skrivene od pogleda. Tijekom barokne obnove u 18. stoljeću crkva je preuređena, a dio zidnih slika oštećen ili uništen, a freske su potom prekrivene premazom. Prema podacima turističkih zajednica Istre i Središnje Istre, ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine. Prizori koje danas dolazimo razgledavati tako su jedno razdoblje proveli ispod površine zidova, nevidljivi posjetiteljima crkve.
Obnova je promijenila i samu građevinu. Godine 1709. uklonjen je stari gotički svod te je postavljen oslikani drveni strop. Današnja unutrašnjost zato čuva tragove različitih vremena, od kasnogotičkih zidnih slika do kasnijih zahvata kojima se mijenjao izgled crkve.
Posjet treba najaviti
Razgledavanje crkve organizira se uz prethodnu najavu, pa posjet treba dogovoriti prije dolaska. Aktualne informacije i kontakt za najavu dostupni su na službenoj stranici Turističke zajednice Istre.
Prije izlaska vrijedi se još jednom okrenuti prema zapadnom zidu. Na njemu papa, vladari, vojnik i prosjak dijele isti put, a trgovčev novac ne vrijedi ništa. U toj jednostavnoj, slikom ispričanoj poruci leži snaga beramskog Plesa mrtvaca, ali i snažna poruka za sve nas.
