Raša je nastala tridesetih godina prošlog stoljeća kao planski izgrađeno rudarsko naselje. Danas se njezina prošlost može upoznati šetnjom gradskim trgom, posjetom rudarskom stanu i ulaskom u podzemlje u kojem se nekada kopao ugljen.
U Raši upoznavanje grada može početi na trgu, a nastaviti se s kacigom na glavi. Njegove kuće, crkva i ulice dio su iste priče koja vodi do rudničkih hodnika i ljudi čiji je rad oblikovao ovaj dio Istre.
Najmlađi istarski grad nastao je zbog potrebe rudnika ugljena, tijekom talijanske uprave. Gradnja se odvijala 1936. i 1937. godine, a Raša je svečano otvorena 4. studenoga 1937. Za razliku od naselja koja su se stoljećima širila oko utvrde ili luke, ovdje je unaprijed osmišljen prostor za život rudara i njihovih obitelji.
Grad u kojem arhitektura priča o rudarima
Rašu je projektirao tršćanski arhitekt Gustavo Pulitzer Finali, povezujući racionalističku arhitekturu s elementima lokalnog graditeljstva. Jednostavne linije, svijetle plohe, lukovi i istarski kamen obilježja su grada čiju priču vrijedi upoznati prije ulaska u rudnik.
Na središnjem trgu posebno se ističe crkva svete Barbare, zaštitnice rudara. Njezin zvonik visok 25 metara važan je dio gradske vizure, dok arkade i natkriveni prostori otkrivaju koliko se pozornosti posvećivalo oblikovanju zajedničkog prostora. Šetnja Rašom tako je i prilika za upoznavanje drukčije Istre, one čiji je izgled odredila industrijska svakodnevica.
Podzemlje koje je dobilo novu ulogu
O turističkom otvaranju raškog rudnika pisali smo ranije, kada je nekadašnji prostor rada počeo primati posjetitelje. Prenamjena je uključivala čišćenje i ojačavanje dijelova tunela, postavljanje rasvjete, telefonije i sigurnosnih senzora. Prema podacima Općine Raša, radovi su trajali godinu i pol, a ulaganje je iznosilo 870.000 eura. Za turističko upoznavanje rudarske baštine uređen je potkop Karlota, dug približno kilometar i pol.
Time je dio industrijske prošlosti postao dostupan ljudima koji iskustvo rudarskog rada poznaju tek iz fotografija, filmova ili obiteljskih priča. Ulazak u takav prostor približava razmjere posla koji se odvijao daleko od dnevnog svjetla.
Kova Experience govori i o životu izvan rudnika
Današnja tura Kova Experience povezuje rudničke hodnike sa svakodnevicom raških obitelji. Uz preuzimanje zaštitne opreme i stručno vođenje, program uključuje upoznavanje rudarske povijesti Labinštine, ali i priče o zajedništvu, ulozi žena te životu obitelji čiji su članovi radili pod zemljom.
Važna postaja je Kovarska kuća Arsia, u kojoj se može zaviriti u rudarski stan. Nakon priče o kopanju ugljena, taj prostor vraća pozornost na dom mjesto u koje se dolazilo nakon smjene i u kojem se živjelo od rudarske plaće. Upravo povezivanje rada i obiteljskog života daje širu sliku života u obitelji rudara.
Obilazak rudnika treba unaprijed dogovoriti, službene upute traže prikladnu obuću za aktivnosti na otvorenom te upozoravaju da obilazak nije prikladan za svakoga. Prema objavljenim pravilima, ulazak nije dopušten djeci mlađoj od deset godina. Organizator ga ne preporučuje osobama koje pate od klaustrofobije, određenih dišnih i srčanih bolesti ili su slabije fizičke spremnosti.
Za Rašu zato ostavite vrijeme i izvan njenog industrijskog podzemlja. Obiđite trg, pogledajte crkvu svete Barbare i prošetajte ulicama naselja nastalog zbog jednog zanimanja.
