Diljem svijeta razasuti su raznoliki otoci koji su svojim oblicima privukli pažnju brojnih promatrača. Kako u Hrvatskoj većih i manjih otoka ne manjka, tako ne nedostaje ni zanimljivosti vezanih uz njih.
Otočić Galešnjak u obliku srca već je privukao veliku pažnju domaće i svjetske javnosti, ponajviše zahvaljujući svemoćnom Googleu. No ovaj otok samo je jedan od mnogih koji još nisu stekli popularnost, a svojim su oblikom ili nekom specifičnošću to ipak zaslužili.
Kad ga pogledate s mora, Baljenac je tek jedan od brojnih malenih kamenih otoka šibenskog arhipelaga. No pogledate li ga iz zraka, prizor se potpuno mijenja. Mreža kamenih zidova koja presijeca njegovu površinu toliko podsjeća na papilarne linije da je ovaj nenaseljeni otočić postao poznat kao otok otiska prsta.
Smješten približno kilometar i pol zapadno od Kaprija, Baljenac, koji se naziva i Bavljenac, zauzima površinu od svega oko 0,14 četvornih kilometara. Na tako malenom prostoru nalazi se nevjerojatnih oko 23 kilometra suhozida.
Upravo je taj nesrazmjer između veličine otoka i kilometara kamenih zidova razlog zbog kojeg Baljenac izgleda gotovo nestvarno.
Otok koji su oblikovale ljudske ruke
Suhozidi nisu nastali kako bi Baljenac jednoga dana izgledao spektakularno na fotografijama iz zraka. Gradili su ih uglavnom stanovnici obližnjeg Kaprija tijekom 19. stoljeća, kada su krševiti otočić pokušavali pretvoriti u prostor pogodan za poljoprivredu. Kamen koji su vadili iz zemlje slagali su bez vezivnog materijala, stvarajući ograde i granice između parcela.
Na očišćenom tlu uzgajali su vinovu lozu, smokve i druge mediteranske kulture, dok su kameni zidovi pomagali u zaštiti zemlje od vjetra i erozije. Tisuće ručno položenih komada kamena tako su tijekom desetljeća stvorile krajolik koji danas iz zraka izgleda poput golemog ljudskog otiska prsta.
UNESCO štiti umijeće koje je stvorilo ovaj krajolik
Uz Baljenac se često spominje UNESCO, no sam otok Baljenac nije upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Na UNESCO-ovu Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi se umijeće suhozidne gradnje, znanja i tehnike, odnosno tradicija kojoj pripadaju i suhozidi kakve nalazimo na Baljencu.
Hrvatska je bila među državama prvog multinacionalnog upisa 2018. godine, zajedno s Ciprom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Slovenijom, Španjolskom i Švicarskom. Upis je 2024. proširen te danas obuhvaća ukupno 13 država. Suhozidna gradnja posebno je karakteristična upravo za hrvatski jadransko-dinarski prostor, gdje su generacije stanovnika kamen pretvarale u ograde, terase, putove, skloništa i obradive površine.
Nema pristaništa ni turističkih staza
Iako fotografije Baljenca redovito privlače pozornost putnika i zaljubljenika u hrvatske otoke, ovo nije klasično turističko odredište.
Otok je nenaseljen, nema uređene staze ni pristanište, zbog čega ga je najbolje promatrati s mora ili iz zraka. Upravo njegova očuvanost jedan je od razloga zbog kojih je važno da eventualni posjetitelji poštuju osjetljiv prostor i ne oštećuju suhozide. Baljenac nije mjesto masovnog turizma, nego prije svega izniman primjer kulturnog krajolika šibenskog arhipelaga.
Mali otok koji pokazuje koliko je kamen značio Dalmaciji
Na hrvatskoj obali suhozid nije samo zid. On govori gdje je završavala jedna parcela i počinjala druga, gdje se pokušavalo sačuvati malo plodne zemlje, a koliko je truda bilo potrebno da bi se na kršu nešto uzgojilo.
Baljenac je možda jedan od njegovih najfotogeničnijih primjera. Tek kada se podignete dovoljno visoko iznad otoka postaje vidljivo ono što njegovi graditelji nikada nisu mogli vidjeti iz svoje perspektive, kilometri njihovih kamenih međa zajedno su oblikovali jedan golemi otisak prsta usred Jadrana.
Najveća privlačnost ovog malenog šibenskog otoka je ono što je nekada bilo rezultat mukotrpnog svakodnevnog rada, a danas izgleda kao jedno od najneobičnijih umjetničkih djela koje su čovjek i kamen zajedno ostavili u hrvatskom krajoliku.
Zanimljivo je kako ovaj neobični otok posljednjih godina sve više privlači pažnju i na dalekim tržištima poput Japana, gdje su ovakvi prirodni fenomeni i jedinstveni uzorci u krajoliku iznimno popularni. Fotografije Baljenca iz zraka često se dijele na društvenim mrežama upravo zbog njegove sličnosti s otiskom prsta, što dodatno potiče interes međunarodne publike.
Naslovna fotografija: Boris Kačan/ izvor Hrvatska turistička zajednica
