Na području Hrvatske otkriveno je i istraženo više od 20 nalazišta otisaka stopala dinosaura i jedno nalazište s otkrivenim okamenjenim kostima. Ako sumnjate u činjenicu da su dinosauri postojali onda svakako trebate posjetiti istarski poluotok.
Prema otiscima utvrđeno je kako su baš po najvećem jadranskom poluotoku hodali biljojedni dinosaur – sauropod te mesojedi – teropodi i ornitopodi. Iako većina ljudi poistovjećuju teropode s izumrlim grabežljivcima poznatim Tyrannosaurus rex, novija su istraživanja potvrdila da dinosauri i dalje “žive” jer su današnje ptice vjerojatno nastale upravo od malih, neletećih teropoda.
Brijuni
Otisci stopala dinosaura otkriveni su na čak četiri lokacije Velikog Brijuna te na otocima Vangi, Galiji i Vrsaru. Turistima su dostupni oni otisci na Velikom Brijunu, a pronaći ćete ih na rtovima Ploče i Pogledalo na poluotoku Vrbanj/Barban.
U travnju 2021. godine ukupno 24 fosila dinosaura i njihovih nalazišta na Brijunima proglašeno je zaštićenim dijelom prirode. Tim su proglašenjem fosili dinosaura postali prvi zaštićeni fosil u Hrvatskoj, značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja. Svaki novootkriveni fosil dinosaura i njegovo nalazište proglasit će se zaštićenim dijelom prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.
Prvi nalaz na području Republike Hrvatske potječe upravo s Brijuna, datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen – Echt na na Velikom Brijunu uočio tragove dinosaura na rtu Ploče. Drugo nalazište u Hrvatskoj otkriveno je također na Velikom Brijunu, 1965. na rtu Barban. Tu se danas nalazi i Park dinosaura, dostupan javnosti, te skulptura dinosaura teropoda.
Treće nalazište je na lokaciji Plješivac/Kamik gdje su fosili otkriveni 1987. godine, a četvrto Trstike/Debela Glava s nalazištem iz 2001. godine. Na ukupno četiri nalazišta Velikog Brijuna pronađeno je više od 200 otisaka stopala dinosaura, koji su na području budućeg otočja Brijuni obitavali u razdoblju mezozoika. U okviru ovog širokog razdoblja brijunske dinosaure može se smjestiti u razdoblje krede (prije 145 do 65 milijuna godina).
Kamenjak
Poluotok Kamenjak posebna ja lokacija zbog iznimno rijetkih otisaka stopala dinosaura pronađenih na otočiću Fenoligi te na Rtu Grakalovcu. Procjenjuje se da na Fenoligi postoji oko 150 otisaka. Prema navodima Javne ustanove Kamenjak i Udruge Zelena Istra tragove su 1975. otkrili slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec.
Ovaj lokalitet ima još jednu posebnost jer su na istom mjestu pronađeni otisci i mesojednih i biljojednih dinosaura i stoga što je većina otiska grupirana u staze. Upravo zbog ovog razloga moguće je bilo odrediti način kretanja dinosaura, njihovu brzinu, veličinu te čak dobiti uvid u ponašanje ovih divova.
Bale
Dokazi o prisutnosti dinosaura najčešće se odnose na tragove stopa. Ipak, najveće otkriće uslijedilo je 1992. godine kada je Dario Boscarolli, ronilac iz Monfalconea, slučajno na morskom dnu kod Bala, otkrio nalazište kostiju. To je prvi i zasad jedini otkriveni ostatak kostiju desetak vrsta dinosaura na cijelom području Sredozemlja. Jedan od njih je brachiosaur, biljožder, jedan od najvećih koji su postojali na zemlji. Dužina tijela iznosila 20 do 25 metara, a samo dužina vrata gotovo 10 metara.
Ovo nisu jedine lokacije na našem najvećem poluotoku. Diljem Istre, ali i cijele Hrvatske tijekom godina pronađeni su ostaci i brojni otisci tragova dinosaura. Ako želite uživati u društvu dinosaura u Funtani pokraj Poreča nalazi se tematski Dinopark s više od 80 različitih dinosaura. Susret s ovim veličanstvenim stvorenjima u prirodnoj veličini zasigurno će biti nezaboravno iskustvo.
