ATRAKCIJA ZA PAMĆENJE: U centru Novalje iz muzeja možete ući u kilometar dug antički vodovod

Vodimo vas u jedinstveni antički vodovod iz prvog stoljeća isklesan u živom kamenu. Taj jedinstveni rimski akvedukt, u narodu zvan Talijanova buža, napajao je Novalju vodom iz novaljskog polja. Vodovod je dug oko 1050 metara, maksimalne širine 60-70 cm i ima devet otvora na površini, tzv. odiha, a na mjestima je visok i do 40 metara.

Ulaz u vodovod nalazi se unutar Gradskog muzeja koji u sebi čuva dio novaljskog kulturnog i etnološkog nasljeđa. Posjetiteljima je omogućen ulazak u rimski vodovod maksimalno do 70 m uz obvezatno korištenje zaštitne opreme Gradskog muzeja. Antički vodovod, podzemni kanal isklesan je ručno u živoj stijeni i nepobitno je najimpresivnija i najbolje očuvana antička građevina u Novalji.

Članak se nastavlja ispod oglasa

“Prosječna širina ovog atraktivnog vodovoda iznosi oko 0,6 m, a visina mu varira od oko 1 do 2,3 m. Izgrađen je vjerojatno u 1. st. po Kr., a koliko je vremena dovodio vodu iz Novaljskoga polja na morsku obalu nije nam za sada poznato. Analizom dobro očuvane drvene stropne konstrukcije, kojom je na jednome mjestu spriječeno urušavanje materijala iz neke pukotine potvrđeno je njegovo korištenje početkom 3. st. po Kr. U doba kasne antike ( 5. i 6. st. po Kr.) novaljski je zaljev predstavljao važnu luku, a naselje na području Novalje možda i važno hodočasničko središte, pa je vrlo vjerojatno da je vodovod još i tada bio u uporabi” ističu iz Muzeja u Novalji a kako to izgleda uživo pogledajte u našem javljanju za Facebook Turističke priče.

Tijekom vremena zagubio mu se svaki trag kako na površini zemlje, tako i u ljudskom sjećanju. Priča se kako je u 19. stoljeću ispod Lunjskoga puta u njega propalo neko dijete, a dok su ga mještani vadili otkrili su pod zemljom impresivan kanal. U prvi su se trenutak o njemu isprele fantastične priče; potom su znanstvenici toga doba protumačili o čemu je ustvari riječ, a narod ga prozvao Talijanovom bužom. To se moralo dogoditi tijekom prve polovice stoljeća, jer ga je 1853. godine Mijat Sabljar ucrtao i opisao u svojoj putnoj bilježnici koja nam se do danas očuvala.

Za potrebe izgradnje podzemnog kanala izrađeno je devet vertikalnih otvora pravokutnoga presjeka, tzv. odiha, od kojih se najviši nalazi na vrhu brda Močišćak koje Novalju dijeli od njenoga polja, a visina mu iznosi 44 m. U kasnije vrijeme otvori su vjerojatno korišteni za čišćenje i održavanje vodovoda, a u njihovim se zidovima i danas vide utori za vrhove stopala namijenjeni ulasku u ili izlasku iz podzemnoga kanala. U Novalji je stoga morao postojati nadzornik zvan curator acquarum koji je o toj građevini vodio neophodnu brigu.

Odakle je točno vodovod uzimao vodu, za sada još nije sasvim jasno, ali je vjerojatno riječ o korištenju podzemnih i oborinskih voda iz polja te iz potoka koji protječe njegovom sredinom. O tome nam svjedoči odvajanje dvaju kanala kod devete odihe, koji odatle paralelno nastavljaju u istom smjeru, a čiji je zadatak bio čim bolje iskoristiti prostrano vodonosno područje. Prije stotinjak godina jedan se od njih na površini zemlje mogao pratititi i do samoga potoka.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Početkom 20. stoljeća potreba za vodom u Novalji navela je austrougarsku vlast na obnovu antičkog vodovoda i pokušaj njegovog ponovnog korištenja pumpanjem vode iz izvora Škopalj. Kako se izvor nalazi s druge strane potoka, na nešto većoj nadmorskoj visini od dna polja, voda se uz pomoć vjetra pumpala u cisternu nedaleko osme odihe odakle se cijevima postavljenim kroz pozemni kanal dovodila do Novalje i razvodila do tri česme. Godine 1912. konstrukcija je svečano puštena u pogon, ali su ratne prilike dovele do njenoga ponovnoga napuštanja šest godina kasnije.

Inače naziv Novalja potječe od latinske riječi navalia, kojom se uobičajeno označavalo mjesto za popravak i opskrbu brodova. No, ta je riječ često označavala i mjesto gdje su se brodovi izvlačili na suho i tijekom zimskih mjeseci sklanjali u natkrivena spremišta, a ponekad čak i ratnu luku.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije