Sredina ožujka i početak proljeća vrijeme su buđenja prirode, pa se uz blagdan svetog Josipa valja pripremati i za turističku sezonu, koja će, zbog geopolitičkih i ratnih okolnosti, ponovno biti izazovna kao u vrijeme pandemije koronavirusa.
Turizam u sjeni globalnih izazova
Pa ipak… valja nama preko rijeke izvući alternativne turističke adute koji će poduzetnicima i turističkim dionicima osigurati barem održivost, ako ne ekonomsku, onda ekološku, kulturnu i duhovno-emocionalnu.
*Svaka kriza, pa i ova današnja, ima svoje uzroke i posljedice. Ratni sukobi na istoku Europe ulaze u petu godinu, a oni na Bliskom istoku poprimaju još veće razmjere te utječu na pojavu krize u svim sferama ljudskog djelovanja, pa tako i u turizmu. Ako su ljudske žrtve zasigurno najveća pogubnost svake krize, egzistencijalni problemi također su pri samom vrhu ljestvice.
Kako živjeti i preživljavati na jednoj mikrolokaciji koju još od ilirskih vremena zovemo Dalmacija prema plemenu Delmata koje je nastanjivalo središnji dio istočne obale Jadrana, akademska je tema kojom se bave i kreatori turističkog proizvoda.
Makarska kao polazište nove turističke priče
Kao ishodište ovogodišnjeg “shodovanja” odabrana je Makarska, po kojoj je nazvana i rivijera, a koja je, uz omišku, splitsku, šibensku i zadarsku, dubrovačku… ujedno i jedno od najpotentnijih emitivnih tržišta za zaleđe, odnosno popularnu Dalmatinsku zagoru.
Ambijentalni prostor franjevačkog samostana, u kojem djeluje Studij hotelijerstva i gastronomije Sveučilišta u Splitu, uz svu simboliku svoje povijesti od 15. stoljeća, pokazao se kao pogodno mjesto za održavanje okruglog stola o održivom turizmu, ali i za promociju knjige o destinacijskom menadžmentu.
Uvodničari su bili umirovljeni, ali i aktivni profesori, stručnjaci iz prakse koji su studentima i turističkim djelatnicima približili ovu temu kao temelj akademskog promišljanja o turizmu.
Upravo je ovaj dio “Lijepe naše” još sredinom 18. stoljeća otkrio, i tadašnjoj predromantičarskoj Europi predstavio, diplomat i putopisac Alberto Fortis svojim djelom “Viaggio in Dalmatia”, izdanim u Veneciji 1774. godine.
Povezivanje obale i zaleđa kroz održive projekte
Na tragu tog djela, skupina entuzijasta od poduzetnika i ekokulturnih djelatnika do ugostitelja i sportaša, uz podršku akademske zajednice je osmislila dva svrhovita projekta za povezivanje primorskog i zagorskog dijela Dalmacije, ali i šire, prema Dinarskom gorju.
Oba projekta usmjerena su na produljenje turističke sezone od travnja, kada se uz uskrsne blagdane otvaraju smještajni i ugostiteljski kapaciteti, pa sve do listopada, kada se plodovi zemlje pretvaraju u gastronomske delicije.
Biciklizam i gastronomija kao temelj nove ponude
Prvi projekt vezan je uz biciklizam “Cetina Bike – tragovima Fortisa”, a drugi, “Kušanje Kastradine i bikle”, usmjeren je na gastronomsku tradiciju Dalmatinske zagore.
U skladu s misijom i ciljevima Eko-etno klastera Delmatincro iz Hrvaca, a povodom početka turističke sezone koja se tradicionalno veže uz Jurjevo i Markov dan, zaštitnike naših ekokulturnih resursa, planira se zanimljiva sportsko-turistička manifestacija koja biciklom povezuje Hrvace i Vrgorac te planine Dinaru i Biokovo, kroz prostor Dalmatinske zagore.
Kako bi turistička priča (storytelling) bila zanimljiva i posjetiteljima, povezana je s tragovima slavnog putopisca Alberta Fortisa, koji je još sredinom 18. stoljeća otkrio Dalmaciju i očarao europsku kulturnu javnost, osobito pjesničko-umjetničkim djelom “Hasanaginica”.
Ovaj projekt ujedno povezuje i središnje vodotokove Cetine, Vrljike i Betine, ali i ostatke drevnih civilizacija od ilirskih gradina i gomila, srednjovjekovnih gradova i nekropola stećaka iz vremena Nelipića i Hrvatinića, Tomislava i Zvonimira, pa sve do vojvode Prže, koji je u Kokorićima ugostio slavnog Fortisa.
Djelomično povezuje i kamena ruralna naselja te običaje koje su “proslavili” “Prosjaci i sinovi”, ali i hajduke iz vremena osmanske i mletačke vlasti, osobito Andrijicu Šimića, po kojemu je i nogometni klub Hajduk dobio ime.
Kroz ekokulturne projekte koji imaju i sportska obilježja jer su upravo biciklističke staze, uz gastronomiju, temelj održivog turizma, nastoji se privući turiste da gužve u obalnim destinacijama zamijene zdravijim i sadržajnijim odmorom.
Dalmatinska zagora kao prostor novog turističkog doživljaja
Proljetni ugođaj i zelena priroda, posljednjeg vikenda u travnju, idealno su vrijeme za sveopće buđenje tijela i duha, uz zanimljiv itinerar: od brane Peruća na Cetini, dalje lijevom obalom preko Rumina, Hana, Rude i Graba, zatim drevne Čačvine, Ciste, Imotskog i Zagvozda, pa preko Turije i Župe do Kokorića, podno vrhova Matokita i Biokova.
Organizator poziva sve dionike i potencijalne sudionike od amaterskih biciklista do gastro majstora da se priključe ovoj zanimljivoj manifestaciji te, uz sportsko i zajedničko druženje, doprinesu osobnom i društveno-ekonomskom blagostanju ruralnih područja Lijepe naše.
Pozivi su upućeni i turistima koji će pohoditi ove krajeve da se odmore u zagrljaju dinarskog gorja i uživaju u gastronomskim delicijama drevne delmatske kuhinje, kako bi barem na trenutak zaboravili turobnu stvarnost koja nas okružuje.
Turistički aranžmani prožeti su i empatijom o emocijom, pa bi svrhovita i iskrena duhovna komunikacija između domaćina i gosta trebala biti putokaz za “novo normalno turističko vrijeme”.
