Od Posušja do Masne Luke četrdesetak je kilometara, a put vodi preko hercegovačkog Vrpolja (osim u Slavoniji i Dalmaciji iznenađenje za mene jest bilo što mjesto toga imena postoji i u Hercegovini). Prva destinacija jest planinarski dom Masna Luka koji se prostire na pet etaža, a kojim upravlja HPD Pločno. Ovaj objekt smješten je u netaknutoj prirodi Parka prirode Blidinje podno planine Čvrsnice koja je sa svojim 2228 metara visokim vrhom Pločnom najviša planina u centralnim Dinaridima i kako domaćini ponosno ističu riječ je “o najvećoj planini u Hrvata”. Sredinom svibnja njene vrtače još uvijek obiluju snijegom.
///Hercegovina, prvi dio – presušena Ričina i bujna Žukovica
Objekt planinarskog doma skladno je uklopljen u prirodu, vodeći računa o ekološkoj održivosti; u njega su ugrađeni bio pročistači otpadnih voda, tijekom hladnih mjeseci dom se grije na bio masu dobivenu čišćenjem šuma, a za grijanje tople vode koristi se solarna energija.
Crkva sv. Ilije Gromovnika
Kratkom šetnjom na ugodnom planinskom zraku stazom koja vodi do vrha planine brzo se dolazi do Crkve sv. Ilije Gromovnika. Nije riječ samo o crkvi, već o cijelom kompleksu koji sadrži i samostan, stojnu kuću, te kuću molitve. U samom kompleksu i njegovoj okolici sve je puno ljudi, mladih parova, obitelji, i individualaca u potrazi za duhovnom okrjepom.
Za one koji ne znaju nekoliko riječi o tome što je to stojna kuća. Riječ je o kući od slame u kojoj su ljudi živjeli tijekom boravka u planini. Naime, budući da bavljenje stočarstvom podrazumijeva i sezonske migracije ljudi su zajedno sa svojom stokom običavali u proljeće iz donje, nizinske Hercegovine otići u planinu.
Budući da su franjevci uvijek pratili svoju pastvu i oni su zajedno s narodom prakticirali proljetnu migraciju u planinu. Ljudi su bili vodiči ovcama, a fratri pastiri ljudskih duša. Sve do prije nekih 150 godina, do prepuštanja Bosne i Hercegovine Austro – Ugarskoj od strane Osmanlijskog carstva u BiH nije bilo službene katoličke hijerarhije, a franjevci su bili jedini katolički klerici. Vrlo blizu crkvenog kompleksa nalazi se i izvor vode Zubac koji figurira kao idealna “zen oaza”. Masna Luka je ujedno i jedno od najvećih staništa endemske vrste bora koji se zove Munika.
Park prirode Blidinje
Na lokalitetu Masna Luka nalazi se i upravna zgrada Parka prirode Blidinje u kojoj smo saznali sve što nas je zanimalo o ovom hercegovačkom biseru prirode. To je destinacija za koju je potrebno nekoliko dana da bi se obišlo sve što vrijedi vidjeti. Tu je između ostaloga i kanjon Dive Grabovčeve čija je dubina od 1800 metara jednaka dubini američkog Grand Canyona, a pećina Mijata Tomića evocira uspomene na hajduke koji su nekoć vladali ovim odvajkada pograničnim krajem. Jedan od najpoznatijih simbola parka su i Hajdučka vrata koja se nazivaju i “Mijatov prolaz”.
Mladi hajduci ondje su vršili obred inicijacije u hajdučku družinu. Riječ je o krugu sačinjenom od stijena promjera pet metara na 2000 metara nadmorske visine, a s njega puca pogled na kanjon Dive Grabovčeve. Za one koji ne znaju ona je junakinja hercegovačke legende iz 17. stoljeća, katolička djevojka koja se odbila udati za lokalnog turskog Tahir – bega Kopčića, što ju je koštalo života, ali i simbolički uvrstilo u besmrtnike. Njoj je posvećena i jedna opera, a tijekom boravka u Hercegovini čuti ćemo uživo i guslarsku kompoziciju o Divi Grabovčevoj.
Od restorana… do restorana
Od Masne Luke odlazimo ka restoranu Bosiljna uz kratak predah uz samo Blidinjsko jezero usput obišavši još jednu nekropolu stećaka. U restoranu prava hercegovačka gastro rapsodija; suhomesnate delicije uz uštipke i sir iz mišine prije gulaša od divljači s purom, a potom još jedno jezero – Tribistovo. Riječ je o umjetnom jezeru nastalom 1989. godine kao akumulacija pitke vode za Posušje čija se brana nalazi na 915 metara nadmorske visine.
Muzej “U kući oca moga” nalazi se u podrumu župne kuće. U prve tri prostorije smještena je etnografska zbirka, a u četvrtoj sakralna zbirka. Kad smo već kod etnografije kakav bi to bio posjet Hercegovini, a da se ne čuje zvuk gusala i pjevanje gangi? Uz fantastičnu hercegovačku peku večer smo proveli u konobi Strukić čiji je vlasnik Tomislav Kovač majstor kako gastronomije, tako i izrade tradicionalnih instrumenata, a za nas je između ostaloga zaguslao i o Divi Grabovčevoj. Nije manjkalo niti gange, a gangali su i prekaljeni seniori, pa tako i poletni dječarci. Hercegovina čuva i živi svoju baštinu!
///Hercegovina, prvi dio – presušena Ričina i bujna Žukovica
