Kada je u pitanju Hrvatski prirodoslovni muzej, teško je razlučiti je li fascinantnija zgrada u kojoj je ova institucija smještena ili silna blaga koja se u njoj čuvaju.
Jedan od naših najvećih muzeja smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada, u kojoj je 1797. do 1834. godine djelovalo i prvo zagrebačko javno kazalište, glasoviti Amadeov teatar.
Danas će posjetitelje u muzejskom atriju dočekati Geološki stup i Kamenospisna karta Hrvatske – kameni mozaik sastavljen od kockica autohtonih stijena što potječu iz svih dijelova Hrvatske. Ujedno je to i najveća geološka karta u svijetu.
Začeci bogatih prirodoslovnih zbirki Muzeja potječu 1846. godine, kada je u Opatičkoj ulici utemeljen Narodni muzej. Te su se ispočetka skromne zbirke vremenom povećavale, a poseban zamah u prikupljanju prirodnina nastavljen je djelovanjem istaknutih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih prirodoslovaca – Spiridiona Brusine, Gjure Pilara i Dragutina Gorjanovića-Krambergera.
Muzej prikuplja, čuva, izučava i prezentira razne prirodnine – minerale, rude, fosile, preparirane biljke i životinje – kao svjedočanstva ili dokumente o prirodoslovlju Hrvatskoj. U zbirkama se nalazi više od 2 milijuna primjeraka iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja i s drugih kontinenata.
Posebno su fascinantne dvije zbirke proglašene nultom kategorijom spomeničke vrijednosti koje se čuvaju u Geološko-paleontološkom odjelu: Zbirka krapinskog diluvija, odnosno zbirka ostataka kostiju i kulture krapinskih neandertalaca koja je iznimno značajan fundus svjetske kulturne baštine, te Zbirka holotipova, jedinstvenih originala tipova vrsta.
Među mineraloško-petrografskim zbirkama pažnju plijene najznačajnije i najljepše specijalističke mineraloške zbirke – Zbirka Lanza, Zbirka Trepča, Zbirka dragog kamenja i Zbirka hijalofana, primjerice.
No možda najveće zanimanje i oduševljenje među posjetiteljima izazivaju zbirke Zoološkog odjela koje broje preko milijun primjeraka različitih životinja.
Ljepota minerala, jasnoća kristalne rešetke, izumrli svjetovi, preparirane životinje koje je moguće vidjeti samo u muzeju, šarenilo leptira i školjki, pokazat će posjetiteljima koliko je fascinantan i vrijedan upoznavanja svijet oko nas.
Muzej je trenutno zatvoren za posjetitelje zbog radova na obnovi, a do ponovnog otvorenja 2023. možemo uživati u fotografijama nekih od divota koje muzej čuva.
Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej
