U noći s 14. na 15. kolovoza hrvatskim cestama, stazama i šumskim putovima kreću hodočasnici. Dok većina spava, prema marijanskim svetištima hodaju ljudi koji će prijeći nekoliko, desetak, a neki i nekoliko desetaka kilometara.
Netko hoda zbog zavjeta, netko iz zahvalnosti, netko s posebnom molitvom, a mnogi nastavljaju obiteljsku tradiciju staru generacijama.
Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije koja se slavi 15. kolovoza, jedan je od najvećih katoličkih blagdana u Hrvatskoj. Toga dana posebno ožive marijanska svetišta diljem zemlje, a u neka od njih tradicionalno se dolazi pješice.
Marija Bistrica – nacionalno marijansko svetište
Kada se govori o hodočašćima u Hrvatskoj, Marija Bistrica zauzima posebno mjesto. Svetište Majke Božje Bistričke nacionalno je marijansko svetište hrvatskog naroda i najveće hrvatsko marijansko proštenište.
Stoljećima ovamo pristižu hodočasnici iz različitih dijelova Hrvatske, a tradicija pješačkih hodočašća živa je i danas. Za mnoge dolazak u Bistricu nije samo odlazak na misu, upravo je put, često prijeđen pješice, važan dio hodočašća.
Sinj – noć kada ceste postaju hodočasnički putovi
Malo je mjesta u Hrvatskoj koja su s Velikom Gospom povezana poput Sinja. U danima koji prethode 15. kolovoza prema Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske pristižu hodočasnici iz Cetinske krajine, Dalmacije, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva, a tradicija pješačkog i noćnog hodočašća posebno je snažna.
Štovanje Gospe Sinjske povezano je i s događajima iz 1715. godine, kada su Sinjani obranili grad od osmanske vojske, a pobjedu pripisali Gospinu zagovoru. Na samu Veliku Gospu slika Čudotvorne Gospe Sinjske iznosi se iz crkve u svečanoj procesiji gradom.
Aljmaš – Gospa od Utočišta uz Dunav
Na hrvatskom istoku jedno od najpoznatijih marijanskih odredišta nalazi se u Aljmašu, na Dunavu i u neposrednoj blizini njegova susreta s Dravom. Svetište Gospe od Utočišta stoljećima privlači hodočasnike iz Slavonije, Baranje i drugih dijelova Hrvatske, a upravo je Velika Gospa jedan od najvažnijih dana u godini.
Poseban je doživljaj već uočnica, kada prema Aljmašu stižu hodočasnici, a molitva i procesije odvijaju se u krajoliku Dunava i aljmaških brežuljaka.
Šumanovci – Svetište među stoljetnim hrastovima
Sasvim drukčije izgleda hodočašće u Šumanovcima kod Gunje u Vukovarsko srijemskoj županiji. Svetište Skrovite Gospe Šumanovačke nalazi se usred šume, a marijanska tradicija ovog mjesta seže stoljećima u prošlost. Za stanovnike Cvelferije i županjske Posavine Šumanovci su generacijama jedno od najvažnijih mjesta hodočašća.
Velika Gospa ovdje se dočekuje nakon višednevne priprave, a već 14. kolovoza u svetištu se održavaju misna slavlja. Na sam blagdan mise počinju već u ranim jutarnjim satima. Umjesto velikoga grada i monumentalnog trga, hodočasnike ovdje dočekuju šuma, hladovina slavonskih hrastova i svetište koje je postalo dijelom identiteta čitavoga kraja.
Ilača – Gospa na Vodici u hrvatskom Srijemu
U hrvatskom Srijemu, nedaleko od Vinkovaca, nalazi se još jedno marijansko svetište prema kojem se za Veliku Gospu tradicionalno kreće na hodočašće.
Svetište Gospe Ilačke, poznato i kao Gospa na Vodici, nastalo je nakon događaja iz 1865. godine, kada se na mjestu današnjeg svetišta pojavio izvor vode. Ubrzo je podignuta kapelica, a Ilača je tijekom desetljeća postala jedno od važnih marijanskih hodočasničkih mjesta hrvatskog istoka.
Velika Gospa jedan je od središnjih hodočasničkih dana. Već na uočnicu održavaju se misna slavlja i pobožnosti, dok se 15. kolovoza hodočasnici okupljaju na misama tijekom dana. Ilača pritom ima onu posebnu atmosferu malih hodočasničkih mjesta – svetište, izvor, zavjet i tradiciju dolaska koja se prenosi generacijama.
Trsat – stoljetno hodočasničko odredište iznad Kvarnera
Iznad Rijeke nalazi se Svetište Majke Božje Trsatske, jedno od najstarijih i najznačajnijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Njegova povijest povezana je s predajom o Svetoj kući iz Nazareta, a Trsat je tijekom stoljeća postao jedno od najvažnijih hodočasničkih odredišta hrvatskog Jadrana.
I danas se za Veliku Gospu prema Trsatu uspinju brojni vjernici. Za one koji dolaze iz Rijeke dio puta mogu biti i poznate Trsatske stube koje vode prema svetištu i s kojih se otvara pogled prema Kvarneru.
Krasno – do Gospe kroz Velebit
Možda najposebniji krajolik među velikim hrvatskim marijanskim svetištima čeka hodočasnike na Velebitu. Svetište Majke Božje od Krasna središnje je marijansko svetište Gospićko-senjske biskupije, a Velika Gospa njegov je veliki hodočasnički dan.
Tradicija dolaska pješice živa je i danas. Hodočasnici prema Krasnu kreću i iz Gospića, prolazeći dug put do svetišta smještenog među velebitskim šumama. Upravo spoj hodočašća, planine i prirode daje Krasnu atmosferu kakvu je teško usporediti s bilo kojim drugim velikim hrvatskim svetištem.
Put kojim se ide generacijama
Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš, Šumanovci, Ilača, Trsat i Krasno samo su dio velike karte marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Svako ima svoju priču, svoje običaje i svoje hodočasničke putove, ali jedno im je zajedničko: 15. kolovoza odredište je važno, no jednako je važan i put do njega.
Jer blagdan Velike Gospe u Hrvatskoj ne događa se samo unutar zidova crkava i svetišta. Događa se kilometrima prije njih.
Na cestama kojima se hoda još prije svitanja, na šumskim putovima prema Šumanovcima, među velebitskim obroncima na putu prema Krasnu, uz Dunav prema Aljmašu ili u kolonama koje tijekom noći stižu prema Sinju i Ilači.
Neki će ove godine tim putem krenuti prvi put, a neki već desetljećima hodaju istom rutom. Upravo u tome možda i jest najzanimljiviji dio ove priče u vremenu u kojem gotovo svugdje možemo stići automobilom, tisuće ljudi barem jednom godišnje svjesno biraju sporiji način.
Obuju tenisice, ponesu vodu i krenu.
I dok će 15. kolovoza cilj biti jedno od hrvatskih marijanskih svetišta, priča o Velikoj Gospi zapravo počinje puno ranije – prvim korakom prema njemu.
