Maškarano razdoblje u Crikvenici i na Rivijeri Crikvenica još uvijek traje, donoseći sa sobom veselje, šarenilo maski i običaje koji se u ovome kraju njeguju više od stoljeća. Iako se program bliži završnici, pred posjetiteljima i lokalnim stanovnicima još je nekoliko dana ispunjenih događanjima koja čuvaju duh zajedništva i prenose maškaranu tradiciju novim generacijama.
Tijekom veljače Crikvenica ponovno potvrđuje svoj status jednog od važnih karnevalskih središta Kvarnera, gdje se isprepliću povijest, lokalni običaji i suvremeni način života.
Bogat maškarani program u nadolazećim danima
Maškarani program nastavlja se nizom događanja namijenjenih svim uzrastima. U srijedu, 11. veljače održava se Čakavsko maškarano zapolne s početkom u 17 sati. Riječ je o dječjem programu koji kroz čakavsku riječ, igru i pjesmu njeguje lokalni identitet i kulturnu baštinu.
Subota, 14. veljače, donosi maškaranu šetnju Ljubavnom cesticom, simbolično smještenu na Dan zaljubljenih. Okupljanje je na glavnom crikveničkom trgu u 9:30, a vesela povorka kreće u 10 sati. U večernjim satima, od 18 sati, Gornji kraj postaje mjesto maškaranog druženja uz zabavni program i opuštenu atmosferu.
U Selcu će se u četvrtak, 12. veljače, održati tradicionalna mantinjada po mestu, dok večernji sati donose maškarani tanac u šatoru uz glazbeni sastav Trend. Jakovarske krabulje u Domu kulture pripremaju Jakovarski maškarani petak, a završnica cijelog razdoblja predviđena je za 18. veljače, kada će se čitati šentenca i spaliti mesopust.
Stoljetna tradicija koja oblikuje identitet grada
Maškare u Crikvenici imaju dugu i bogatu povijest. Prvi pisani tragovi organiziranih maškara datiraju iz 1895. godine, a sve je započelo u Gornjem kraju. U prvim desetljećima maske su bile jednostavne i grube, a cilj je bio sakriti identitet i preokrenuti svakodnevne uloge.
Posebno su se pamtili običaji poput pira “pod murvicom”, utrka na magarcima te dolasci grupa iz zaleđa koje su pepelom posipale prolaznike. Maškare su se s vremenom razvijale, a šezdesetih godina prošlog stoljeća Crikvenica je bila jedno od središta karnevalskih zabava, gdje su se stvarala sjećanja koja se i danas prepričavaju.
Maškare nekad i danas
Današnje crikveničke maškare nastoje sačuvati bit tradicije, ali je istovremeno prilagoditi suvremenom načinu života. Šarene i raznolike maske, organizirani programi i uključivanje djece jamče da se užanca neće zatareti. Kroz šentencu i spaljivanje mesopusta i dalje se kritizira društvena stvarnost, uz dozu humora i satire.
Maškare u Crikvenici nisu samo događaj, već način na koji grad živi svoju prošlost i sadašnjost, otvarajući vrata proljeću, smijehu i zajedništvu.
