Želiš češće vidjeti naše priče?
Odaberite Turističke priče kao svoj izvor naPoslije Drugog svjetskog rata kamelije iz opatijskog parka trebale su biti iskopane i prenesene na Brijune. Tome se usprotivio Anton Poščić, koji je tada bio na čelu Opatije. Prema zapisu Jana Bernda Urbana koji je objavio Hrvatski muzej turizma, Anton Poščić proveo je 13 mjeseci na Golom otoku jer se usprotivio preseljenju opatijskih kamelija na Brijune.
Opatijske kamelije i danas možete vidjeti u Parku Angiolina, uz vilu u kojoj je smješten Hrvatski muzej turizma. Ondje su rasle već u 19. stoljeću, kada su privlačile pozornost zimskih gostiju. Gotovo stoljeće poslije našle su se na popisu biljaka koje su trebale završiti na Brijunima. Kako bilježi autor muzejske priče Jan Bernd Urban, plan je zaustavio čovjek koji je i sam bio dio tadašnje vlasti.

Kamelije iz parka trebale su završiti na Brijunima
Anton Poščić bio je tajnik, a potom predsjednik Gradskog narodnooslobodilačkog odbora, na dužnosti koja je odgovarala današnjoj gradonačelničkoj. Urban piše da se Poščić usprotivio iskapanju grmova i da su kamelije iz javnog parka ostale na mjestu. U knjižici Opatijske kamelije navodi i datum njegova uhićenja, 19. rujna 1949., te piše da je Poščić na Golom otoku proveo 13 mjeseci.
Na Brijune su ipak stigle kamelije iz Opatije. Prema Urbanovu zapisu, pronađene su u privatnom vrtu Josipa Vivode, radnika riječkog brodogradilišta 3. maj koji ih je uzgajao i razmnožavao. Vivoda je otišao na Brijune nadgledati sadnju i tamošnjim vrtlarima objasniti kako se o biljkama brinuti. Njegove su kamelije, piše Urban, posađene pred Bijelom vilom.
Prva sadnica bila je dar Iginiju Scarpi
Priča o kamelijama u Opatiji počela je 1845. godine, godinu nakon što je riječki trgovac Iginio Scarpa izgradio vilu Angiolinu u kojoj je danas Hrvatski muzej turizma. Sadnicu mu je darovao šogor Guglielmo Sartorio, tršćanski trgovac i konzul Kraljevine Saske, a sadnica je potjecala iz dvorskog vrta u Pillnitzu, danas dijelu Dresdena.
Kako je japanska kamelija stigla do saskoga dvora?
Prema predaji koju prenosi uprava dvorca Pillnitz, švedski botaničar Carl Peter Thunberg donio je potkraj 18. stoljeća četiri sadnice s putovanja po Japanu u kraljevski botanički vrt Kew kraj Londona. Jedna je navodno ostala u Kewu, a ostale su poslane u Hannover, u Schönbrunn kraj Beča i u Pillnitz kraj Dresdena. Točan put biljke do saskoga dvora još je nepoznat, a genetska istraživanja nisu potvrdila predaju o Thunbergu.
Pouzdano se zna da je 1801. godine dvorski vrtlar Carl Adolph Terscheck kameliju presadio iz posude u dvorski park, na mjesto na kojem raste i danas. Prema Hrvatskom muzeju turizma, vrtlar je od nje uzgajao nove sadnice koje je saski kralj darivao uzvanicima, a jednu je 1845. dobio Guglielmo Sartorio, koji ju je donio u Opatiju i darovao Scarpi.
Scarpa je kameliju posadio uz vilu koju je nazvao po pokojnoj supruzi Angiolini Sartorio, ljubiteljici toga cvijeta. Muzej navodi da je riječ o kultivaru Rubra simplex, crvenoj japanskoj kameliji. Vila i park danas su među mjestima na kojima se može upoznati povijest Opatije iz vremena kada je tek počela primati goste.
Kako je kamelija postala simbol Opatije
Za to što se kamelija iz perivoja preselila na turističke prospekte i znakove opatijskih manifestacija zaslužna je Elida Jonke-Braut Debeuc, djelatnica tadašnjeg Turističkog saveza Općine Opatija. Radila je u vili Angiolini i primijetila koliko se posjetitelja zaustavlja pred grmom kamelije. Predložila je da cvijet postane turistički simbol grada. S vremenom se našao i na znaku opatijskog festivala zabavne glazbe, a njegovo je ime nosilo i priznanje turističkim djelatnicima.
Opatijske kamelije imaju i svoj festival. U ožujku, kada su u punom cvatu, Udruga ljubitelja kamelija okuplja uzgajivače i posjetitelje na Festivalu kamelija. U središtu programa 2026. bila je 18. izložba kamelija u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer, gdje su birani najljepši cvjetovi i grmovi s Opatijske rivijere. Posjetitelji su mogli kupiti i sadnicu pa dio opatijske priče ponijeti u vlastiti vrt.
Ako u Opatiju dođete zimi, odvojite vrijeme za šetnju Parkom Angiolina. Dok su mnoge druge biljke još u mirovanju, ondje možete vidjeti kamelije u cvatu. Za nastavak priče dovoljno je doći do vile, u njoj je Hrvatski muzej turizma, koji u svojem fundusu čuva i opatijski bedž iz 1982. godine, iz vremena kada je kamelija već bila prepoznatljiv znak grada.
Izvor:
Hrvatski muzej turizma – Opatijske kamelije · Knjižica Opatijske kamelije





