Nakon investicije veće od dva milijuna eura i višemjesečnih priprema, službeno je predstavljen i otvoren Muzej povijesti videoigara (Video Game History Museum) u samom središtu Zagreba, u Draškovićevoj 10. Više od 3000 atraktivnih izložaka iz svijeta videoigara smješteno je u muzeju čiji je idejni začetnik, osnivač i kustos Damir Šlogar, hrvatski poduzetnik sa zavidnim poslovnim uspjesima u sektoru videoigara, autoritet međunarodnog ranga na ovom području, te povratnik iz Kanade. Otvorenje muzeja realizacija je vizije njegova osnivača koji je u gaming industriji proveo više od 40 godina.
Novi muzej – osmišljen i realiziran po svim pravilima muzejske struke – značajno će obogatiti turističku i kulturnu ponudu Zagreba. Jedan od načina na koji će Muzej povijesti videoigara obogatiti kulturnu scenu glavnoga grada jesu i posebna događanja, gostujuća predavanja i susreti s najutjecajnijim osobama iz ove industrije, tim više što i hrvatska gaming industrija čini značajan dio kreativnog sektora u našoj zemlji.
– Videoigre su sastavni dio mog života, a kroz ovaj muzej želim podijeliti tu strast sa svijetom, posebno s mlađim generacijama koje možda nisu iskusile čaroliju ranih dana videoigara. Osim toga, videoigre su odavno dio suvremene kulture. Ovaj muzej ima cilj educirati, inspirirati i zabaviti posjetitelje kroz uzbudljivo putovanje u povijest videoigara, kaže Damir Šlogar.
Izlošci, praćeni interaktivnim sadržajima koji posjetiteljima omogućavaju da i sami uživo dožive prošlost videoigara, pokrivaju razdoblje industrije videoigara od kraja šezdesetih godina prošloga stoljeća do početka ovoga tisućljeća. Ovu je kolekciju, koja čini po mnogočemu jedinstven postav u ovom dijelu Europe i koja se u konačnici prostire na preko 800 četvornih metara prostora na ukupno tri kata, Damir Šlogar prikupljao i muzejski obrađivao gotovo tri desetljeća.
Gaming blago koje novi muzej nudi su igre koje se mogu odigrati, uključujući Space Invaders (1978), Asteroids (1979) i Pac-Mana (1980); više od tri tisuće igara i stotinjak platformi za igre; neke od najrjeđih izložaka koji se mogu vidjeti u ovakvim muzejima, poput prve videoigre ikada – Tennis for Two (1958), prve komercijalno dostupne videoigre – Computer Space (1971), prve kućne konzole za videoigre – Magnavox Odyssey (1972), prve komercijalno uspješne videoigre – Pong (1972) i prve ručne konzole za videoigre – Microvision (1979).
///Neobični i drugačiji – muzeji Zagreba s neuobičajenim postavima
Muzej se može pohvaliti i jednom od najopsežnijih kolekcija videoigara nekih od ključnih izdavača i franšiza kao što su Elite (Firebird), Ultimate Play The Game, Diablo, Warcraft, Ever Quest, Strategic Simulations, Cinemaware, Bullfrog, Origin Systems, Lucas Arts i mnogi drugi. Posjetitelji također mogu zaigrati igre na rijetkim i jedinstvenim platformama kao što su, primjerice, Atari Lynx, Nintendo Virtual Boy i Vecterex, a koje je bilo teško ili gotovo nemoguće susresti u “stvarnom životu”. I, konačno, kao kuriozitet, Muzej povijesti videoigara može se pohvaliti i najvećim Pac-Manom u svijetu i najmanjim svjetskim Tetrisom.
Kako se kolekcija zapravo stalno širi nabavkom novih artefakata i kako stalni postav čini tek dio cjelokupne Šlogarove zbirke zanimljivih povijesnih izložaka s ovog područja, Muzej povijesti videoigara moći će prilično često biti “osvježen” kroz nove izloške i tematske izložbe te tako postati povodom za ponovne posjete.
