Žminjski rićin odnosno Žminjska naušnica i prsten, nađeni na starohrvatskom groblju sredinom prošlog stoljeća u Žminju. Zanimljiv nalaz u Žminju su iskoristili i pretvorili svoju baštinu u traženi suvenir. Replika ovih originalnih naušnica i prstena danas se prodaje kao suvenir i dekorativni uporabni predmet u Žminju, a turiste posebno privlači ova originalna priča jer rijetko možete nositi nakit koji je identičan onome u dalekoj prošlosti.
Osim rićina, kupiti se može i Žminjski prsten. Sav je nakit u srebru i zlatu, te različitih izvedbi i izgleda, kakav je i original bio. Dolazak u Istru ne može proći bez ovih naušnica koji su jedan od najoriginalnijih i zasigurno najnosivijih suvenira.
Žminj općina od 3 650 stanovnika, 33 naselja i 112 sela
– Što me privuklo Žminju? Kao prvo ne mogu vjerovati da općina s tri i pol tisuće stanovnika ima 112 sela. Koliko sela, toliko i kapelica. Točnije, kapelica je i više – 118 Kažu da je najstarija izgrađena prije 300 godina. Nalazi se na stazi između sela Leprinčani i Grizili i skriva tri reljefa: svetog Antuna Padovanskog, Kalvariju i reljef nepoznatog sveca. Malo sam sumnjičav. Pa vi u Žminju ne možete zakoračiti nigdje, a da pred vama ne osvane selo ili kapelica. Prijetim domaćinima tvrdoglavim prijateljem koji je u stanju prebrojati sva ta sela i kapelice. Nisam ih poljuljao. Onda vjerojatno brojke drže vodu.
/// Posjetite Žminj, otkrijte priču o kralju i kraljevstvu
Ostavite se automobila. Najljepše je u obilazak pješice ili biciklom. Žminjštinom prolaze tri atraktivne biciklističko/pješačke staze ukupne dužine gotovo 60 kilometara (Žminjka, Rumenija, Žminj – Feštini). Staze šaraju zelenim poljima, šumama, uz kažune, suhozide, vinograde, lokve, lokalne OPG-ove. Gradska djeca će uživati. Gdje više mogu vidjeti magarce, ovce i krave. Izbljedijela su i u sjećanjima nas starijih, napisao je u svom putopisu Anto Ravlić.
Žminjska štuorija
Žminjski gosti uživaju u miru, zelenilu, blizini obiju obala istarskog poluotoka. O životu žminjskog čovjeka, ali i bogatoj povijesti starogradske jezgre, cisterni, popločenoj ulici Štradi, freskama, crkvama, kulturnim dobrima i gastronomiji, doznati mogu već godinama kroz jednosatne besplatne razglede Žminja na koji goste vodi licencirana vodičkinja.
Autentičnosti radi, vodičkinja je redovito obučena u nošnju Folklornog društva Cere inače najstarijeg folklornog društva u Istri, a lice joj krasi žminjski rićin. Na brojnim manifestacijama žminjski gosti sudjeluju u radionicama izrade istarske pašte, slatkog kruha i uskršnjih kolača, a prijaviti se last minute mogu i na susret samoukih svirača harmonika koji se više od četvrt stoljeća održava druge subote u srpnju. Ono što postaje trend kada je riječ o eko turizmu, u Žminju je način života, usudili bismo se reći i suživota domaćeg stanovništva i gostiju koji, boraveći u 112 sela, ne opterećuju jezgru Općine, a dožive i prožive sve što sredina nudi.
Žminjski rićin pronađen je na starohrvatskom groblju sredinom prošlog stoljeća u Žminju. Naušnica nađena u nekropoli pripadala je nošnji starohrvatskog stanovništva na Žminjštini, za vrijeme franačke vlasti u 9. i 10. stoljeću.
Originalni primjerci žminjske naušnice čuvaju se u Arheološki Muzej Istre i zaštićeni su upisom u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Inače ovaj nakit je u Žminju svakodnevica i nosi ga gotovo svaka stanovnica ovog zanimljivog Istarskog mjesta.
Izvor: TZ Žminj, Arheološki Muzej Istre
