Putevima kontrabanda – tematske staze koje objedinjuju povijest i aktivni odmor

Volite šetati po prirodi i ne bojite se malo većih napora? Uz to ste štovatelj povijesti, tradicije i dobrih priča? Svakako krenite putevima kontrabanda!

Za vrijeme talijanske vlasti tridesetih godina prošloga stoljeća, u Kvarnerskoj provinciji na području Rijeke, Matulja, Opatije, Ičića, Ike, Lovrana i Mošćeničke Drage proglašena je bescarinska zona, lokalno poznatija kao ‘zona franca’.  

Članak se nastavlja ispod oglasa

Roba široke potrošnje ovdje je bila jeftinija nego u okolnom području pa je švercanje (kontraband) iz bescarinske zone postao jedan od načina preživljavanja ondašnjega stanovništva. Seljani su preko Učke na leđima nosili poljoprivredne proizvode da bi ih u bescarinskoj zoni prodavali, a kupovali bi kavu, šećer, petrolej i druge namirnice.

Ekomuzej Vlaški puti

O kontrabandu se puno može naučiti u malom zavičajnom Ekomuzeju Vlaški puti u istarskom mjestu Šušnjevica koji prikazuje i slavi lokalnu kulturu i tradicionalni život. Motivacija za njegovo osnivanje je bila jezična posebnost, ali kulturološka priča je šira, doznajemo od Viviane Brkarić, ravnateljice Interpretacijskog centra Vlaški puti. Ideja da dio postave posveti kontrabandu proizašla je iz razgovora s nonom (bakom) od koje je čula brojne zanimljivosti.

Ekomuzej Vlaški puti

Njena nona je, kao i mnogi drugi stanovnici Šušnjevice i okolnih sela, ponekad 3-4 puta tjedno išla preko Učke u bescarinsku zonu. Zanimljivost je da su je financijeri u švercu ponekad ulovili što je značilo odlazak u zatvor u Pazinu. No, uvijek je komentirala da to nije bio problem jer bi za vrijeme boravka uspjela malo odmoriti od teškog života. Naime, hod je u jednom pravcu trajao više sati i bio je vrlo naporan, a i kod kuće se moralo puno raditi.

Tematske staze Putevima kontrabanda

Tematske staze Putevima kontrabanda pričama o krijumčarenju upoznaju posjetitelje s dijelom lokalne prošlosti i vode ih uzbudljivim rutama kroz Park prirode Učka.

Za prvi odlazak je vjerojatno najbolje izabrati uspon dužine 6 kilometara koji traje oko 2 sata i vodi od ekomuzeja do zaseoka Podmaj. Prvi dio puta djelomično vodi kroz šumu do prijelaza preko željezničke pruge, a zatim se nastavlja po pastirskoj stazi koja krivuda kroz livade i nisko raslinje te opet kratkim dijelom prolazi kroz šumu. Do vrha s kojega se pruža prekrasan pogled na Istru treba svladati i makadamsku cestu s blagim usponima i padom.

Šušnjevica s okolicom i označenom tematskom stazom

Od Podmaja se dalje može nastaviti prema Mošćeničkoj Dragi do koje se hoda preko 8 kilometara, a dijelom se preklapa s mitsko-povijesnom stazom Trebišća-Perun.

Prvi kratki dio puta vodi makadamskom cestom, a nakon toga staza prolazi kroz nisko raslinje do raskrižja gdje počinje spust kroz šumu. Pješačenje se nastavlja preko livada do zaselka Petrebišća. Slijedi strmi spust serpentinama do Trebišća gdje se nalazi potok i slap. Staza dalje vodi do zaselka Potoki, a laganim spustom stiže se do Mošćeničke Drage.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Najduža dionica je ona od zaselka Zagrad do Mošćenica od 10 kilometara, a za prijeći je treba oko 3 sata. Počinje blagim usponom po šumskom putu do kaštela Kožljak, nastavlja se strmim usponom uglavnom kroz šumu i šikaru, a pred sam vrh staza vodi kroz travu, aromatično i jestivo bilje. Pažnju posjetitelja na tom dijelu plijeni i pogled na Čepićko polje smješteno zapadno od Učke.

Foto: arhiva Ekomuzeja Vlaški puti

Na vrhu uspona staza vodi preko prijevoja Prodol, a nakon toga slijedi put kroz šumicu u kojoj se nailazi na ‘gromaču’ – hrpu kamenja koja obilježava mjesto pogibije mladoga kontrabandijera stradalog od munje. Prolaznici u spomen na taj događaj obično stavljaju na gromaču po jedan kamen. Slijedi silazak makadamskom cestom do Rošića, a zatim lagani uspon do Mihana. Put prolazi kroz makiju s povremenim otvorenim pogledom na more i kvarnerske otoke.

Hodačima može biti od pomoći besplatna mobilna aplikacija ‘Kontraband’ koja nudi tri navedene rute popraćene video i audio zapisima, ali i korisnim informacijama o trgovinama, smještaju, restoranima i ostalome.

Ekomuzej Vlaški puti

Ekomuzej Vlaški puti u Šušnjevici mjesto je valorizacije i prezentacije društvene povijesti i lokalne tradicijske kulture kroz koncept kulturnog krajolika. Sastoji se od interpretacijskog centra i medijateke uspostavljenih u staroj lokalnoj školi te spomenutih pješačkih staza koje su direktno vezane uz život i djelatnosti zajednice. Autori projekta Ekomuzeja Vlaški puti su Viviana Brkarić, Valter Stojšić i Tamara Nikolić Đerić.

Viviana Brkarić u Ekomuzeju Vlaški puti

Uspostava Interpretacijskog centra Ekomuzej Vlaški puti jedna je od aktivnosti koja se provela u sklopu projekta Učka 360°. Partneri u provedbi Projekta su JU PP Učka, udruga BIOM i Općina Kršan, a sufinanciraju ga Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike iz državnog proračuna.

Organizacijski se interpretacijski centar temelji na konceptu ekomuzeologije, odnosno holističkom pristupu baštini i aktivnom angažmanu lokalne zajednice u interpretaciji i upravljanju vlastitim kulturnim naslijeđem. Misija centra i ekomuzeja je valorizirati i prezentirati društvenu povijest i tradicijsku kulturu Šušnjevice i okolnih naselja s posebnim naglaskom na transmisiji znanja o vlaškom (tzv. istrorumunjskom) jeziku i kulturi.

Vizija je biti referentno mjesto lokalnoj zajednici za njegu vlastitih kulturnih obrazaca, stručnoj javnosti podrška u kulturološkim (lingvističkim, etnološkim, povijesnim i drugim humanističkim disciplinama) istraživanjima te široj javnosti domaćin pri upoznavanju bogatstva Šušnjevice, okolnih sela te PP Učka kroz iskustveni doživljaj lokalne kulture i pripadajućeg krajolika.

U Mediateci se može pretraživati građa na vlaškom i žejanskom jeziku te digitalizirane publikacije o jeziku i jezičnoj zajednici, kao i publikacije sa zavičajnom tematikom.

Izumiranje vlaškog i žejanskog (istrorumunjskog) jezika

Nedavno je odjeknula vijest da su znanstvenici s Oxforda objavili poziv preostalim govornicima istrorumunjskog jezika da im pomognu prevesti zvučne zapise. Sveučilište je dobilo donaciju supruge pokojnog lingvista koji je za svoju doktorsku dizertaciju radio na tom ugroženom jeziku 60-ih godina prošloga stoljeća, a građu je prikupio u Istri.

O Šušnjevici na vlaškom, hrvatskom i engleskom jeziku

Radi se o starim snimkama koje su izuzetno vrijedne. Traže se govornici koji bi pomogli pri prevođenju i transkribiranju snimaka, što je zahtjevan posao, ali postoji nada da će se ljudi odazvati.

U Hrvatskoj se istrorumunjski govori u selu Žejane u općini Matulji te u Istri u Šušnjevici i okolnim selima podno zapadnih obronaka Učke. Govornici ga u Žejanama nazivaju žejanskim, a u istarskim selima vlaškim jezikom. Termin istrorumunjski su u upotrebu uveli lingvisti.

Inače, projekt očuvanja žejanskog i vlaškog jezika pokrenula je dr.sc. Zvjezdana Vrzić, lingvistica koja se ovim jezikom kao znanstvenom temom bavi više od jednog desetljeća. Povod radu bila su sjećanja na baku i mamu, dvije govornice vlaškog koji se u Istri nazivao još i ćiribirskim. Smatra da se trenutno njime služi možda i manje od stotinjak ljudi u Žejanama, Šušnjevici i okolnim selima.

Dr. sc. Zvjezdana Vrzić na prezentaciji 22. kolovoza 2021.

Stanovnici su se nekada bavili ekstenzivnom poljoprivredom od čega su ostvarivali male dobiti. Nakon Drugog svjetskog rata počeo se napuštati tradicionalni način života, a danas u Žejanama poljoprivrede praktički nema te u Šušnjevici vrlo malo.

Opstanak jezika najviše je ugrozio odlazak ljudi sa sela što ga je učinilo instrumentalno manje korisnim no što je bio u prijeratnom periodu, smatra Vrzić. Starija populacija donekle ga još koristi, no nema dovoljno motivacije za prenašanje na sljedeće generacije.

Lingvistica Vrzić je 22. kolovoza 2021. prezentirala svoj rad na dokumentiranju i očuvanju vlaškog i žejanskog jezika te najavila predaju građe koju je godinama skupljala i pohranila u znanstvenoj jezičnoj arhivi ELAR pri Sveučilištu u Londonu, na čuvanje Ekomuzeju Vlaški puti. Snimke nisu samo puki odgovori na lingvističke upitnike već sadrže i priče o lokalnim tradicijama te autobiografske crtice.

Ministarstvo kulture je 2007. godine ovaj ugroženi jezik proglasilo zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom. Ocjenjuje se da je istrorumunjski jedan od najmanje istraženih živućih romanskih jezika te je istraživanje važno za sve koji se tom temom bave. Zanimljivost je da ima više govornika u inozemstvu nego u Hrvatskoj, prvenstveno u New Yorku.

Danas se u ekomuzeju Vlaški puti organiziraju aktivnosti za djecu na vlaškom, a radi se i na drugim načinima očuvanja jezika. Tako je nedavno objavljena trojezična knjiga tradicionalnih recepata ovoga kraja – na hrvatskom, vlaškom i engleskom. U njoj se mogu naći brojna jela koja mnogo govore o ondašnjem načinu života, a neka od njih se i danas spravljaju u domovima lokalnog stanovništva.

Foto: Blanka Kufner

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije