Nekako s proljeća, kad se i priroda budi kulturni i turistički poklisari s obala Cetine i Neretve bude i uspomene, ali i priređuju i gastronomska i kulturno- duhovna druženja.
Alkarski dvori ugostili su književnicu s Neretve, Muzej Triljskog kraja viteške perjanice, hotel Alkar gastro i vinoljupce, Majčino selo u Međugorju Hrvatske branitelje, a sve u službi promocije “delmatske kulture i običaja minulih stoljeća” koje baštinimo kao izniman turistički potencijal.
Iako vremenski promjenjiv, uz kišu i sunce, buru i južinu, početak proljeća ljeta gospodnjeg 2025. uz obale smaragdne Cetine i zelene brežuljke iznad Neretve (Nera etva – Božanska rijeka) bio je u znaku kulture i turizma ali i ratnih obljetnica. Bila je to i dobra prigoda za duhovnu obnovu, a probudili su se i ekološki, ali i nacionalni osjećaji cetinskog i neretvanskog puka i njihovih gostiju.
Povodi su različiti, ali svi s jedinstvenom misijom i ciljem, a to je valorizacija i promocija turističkih potencijala uz nacionalni, vjerski pa i kulturni identitet. AKO NE ZNAŠ ŠTO JE BILO… poveznica je svih ovih događanja koji su započeli još na utakmici LIGE NACIJA u Splitu gdje su “vatreni nogometaši ugostili francuske pijetlove”. Sportski, ali i turistički rivali, otvorili su i turističku sezonu, za koju se nadamo kako će biti i svrhovita i uspješna.
S Jadrana se pažnja turističke i kulturne javnosti preselila u Dalmatinsku zagoru, doline rijeka Cetine i Neretve, Dinarsko gorje…
Prva je u grad alkara stupila “neretvanska ratna, ali i kulturna primadona” Anita Martinac koja je uz lik Lucije osvijetlila lipanjske zore i ratne događaje s kraja 20. stoljeća kad se branila i nacionalna sloboda ali i teritorij “Lijepe naše”. Domaćini su bili cetinski veterani Domovinskog rata s brigadirom Vlatkom Bandalom na čelu.
Kako i najavi “alkarski zborac” to je bio i prvi pogodak u sridu jer su evocirane ratne uspomene ali i moguće borbene turističke priče iz doline Neretve, ali i Cetine, koja tri stoljeća slavi pobjedu nad osmanskim osvajačima.
Druga srida je pogođena u hotelu Alkar, gdje je poduzetna Ana Barač, po dvadeseti put na kultu gastro delicija okupila pršuto i vinoljupce iz cijele regije otvarajući i nove perspektive održivog turizma u cetinskoj i neretvanskoj krajini.
Treći pogodak u sridu zbio se u Muzeju Triljskog kraja gdje su “agilni i kulturni alkari i momci” Ljubo Jermelić i Jure Babić, ugostili bosanske vitezove iz roda Hrvatinića, Antu Zirduma i Bruna Šušnju u pohodu prijateljima iz roda Nelipića, evocirajući uspomene na kraj 14. i početak 15. stoljeća.
I ovaj susret bio je u znaku velikog vojvode i splitskog hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića i njegova najznačajnijeg kulturnog djela HRVOJEVA MISALA pisanog glagoljicom, početkom 15. stoljeća kao “bogoslužna knjiga za rimokatolički obred”, za crkvu sv. Mihovila.
Uz umjetničke iluminacije i pisarsko umijeće dijaka Butka, ovo djelo je vrlo jasno obradilo i godišnje običaje, pa se može koristiti i kao kalendar.
Posebnost ove izložbe je i mjesto na kojem su izložene prigodno uređene slike (reprint iluminacija iz Misala uz kožni okvir i metalni lančić za vješanje) koji s reprint knjigom čine jedinstveni suveniŕ i dobar razlog za posjetu ovom malom, ali originalnom muzeju s lapidarijem uz desnu obalu Cetine.
I napokon, hepening i duhovna obnova uz desnu obalu Neretve ispod ilirske Biokovske gradine u utočištu KRALJICE MIRA u Međugorju. Sastali se branitelji s obiteljima i prijateljima da uz “svećenički i duhovnjački blagoslov” upotpune svoje turističke, gastronomske, kulturne ali i duhovne potrebe. Sve su pratili i “državni ministranti” neki s porukama podrške kao Ministri turizma i sporta te demografije, dok je Ministar poljoprivrede David Vlajčić posjetio Cetinu, a Ministar Tomislav Medved je s braniteljima nazočio Bogoslužju i duhovnom zajedništvu u Međugorju…
A na turističkim i kulturnim djelatnicima je da ove originalne i vrlo atraktivne artefakte stave u službu turističke valorizacije “Lijepe naše” i dinarskog gorja i otvore nove perspektive demografskog i gospodarskog, ali i kulturnog i duhovnog prosperiteta.
