Tko je bila Kalpurnija Pizon? Spomenici moćne Rimljanke u Caski kraj Novalje svjetska su senzacija, a izdana je i knjiga

Proteklog je vikenda u Centru za kulturu Grada Novalje predstavljena knjiga “Kalpurnija i egipatski bogovi u Caski na otoku Pagu“. Knjiga, posvećena zasigurno najznačajnijoj stanovnici antičke Caske, kroz najnovija nalazišta razotkriva zabranjeno štovanje egipatskih bogova i baca novu sliku na fascinantne zaplete života bogate rimske senatorske obitelji Kalpurnijevaca.

Uvala Caska nedaleko od Novalje danas je poznata po svojoj pješčanoj plaži koju krasi čisto more, ali i bogatim arheološkim nalazištima koji ukazuju na tisućljetnu povijest tog kraja. Brojni kupači koji svakodnevno posjećuju ovu plažu vjerojatno nisu ni svjesni da morsko dno skriva ostatke antike prekrivene naslagama pijeska.  

Kratka šetnja ovim malenim naseljem pruža uvid u brojna arheološka nalazišta koji svjedoče o burnoj prošlosti. Jedna od zanimljivijih stranica povijesti je ona o imanju bogate rimske obitelji Kalpurnija Pizona čiji su pripadnici obnašali brojne visoke dužnosti u Rimskom Carstvu. Sam car Oktavijan August im je dodijelio ladanjsko imanje u Caskoj zbog njihovih zasluga i obiteljskih veza. Prema tome možemo reći kako je Kalpurnija jedna od najznačajnijih stanovnica otoka Paga ne samo svojeg vremena nego i danas.

Caska, Kaluprnijina ara, Pag
Treća Kalpurnijina ara okrenuta natpisnim poljem prema dolje / Foto: TZ Grada Novalje

TKO JE BILA KALPURNIJA PIZON?

Njezina je životna priča fascinantna i relevantna ne samo za lokalnu i regionalnu, nego i za svjetsku povijest. Njezin stric, Gnej Pizon, postavljen je za sirijskog legata budućega cara Germanika. Optužen je za Germanikovu smrt (koju je, pretpostavlja se, naručio sam car Tiberije) te se ubio prije konačne presude. Kalpurnijin je otac, Lucije Pizon augur, 24. godine bio optužen za uvredu cara Tiberija, ali je umro (najvjerojatnije se i on ubio) prije izricanja presude. Svi su troje bili prkosni i ponosni po karakteru.

Caska, Pag, Novalja, zidine
Caska zidovi iza Tunere / Foto: TZ Grada Novalje

Car Tiberije bio je zabranio egipatske i židovske obrede u Rimskome Carstvu. Kalpurnija je, povukavši se na posjed u Caski, podigla četiri oltara posvećena upravo egipatskim bogovima, kojima daje klesati posvete u inat omraženom joj caru. Veličina oltara jasno dokazuje da su bili inventar hrama na Kalpurnijinom imanju. Ondje se okupljao puk cijelog otoka kad su bile svetkovine egipatskih bogova i odonud se njihov kult raširio po regiji pa je kasnije posvjedočen u Senju, Zadru, Ninu.

Kalpurnijini oltari nose sofisticirane posvete rimske matrone egipatskim bogovima, koje bacaju posve novo svjetlo na povijest egipatskih kultova u rimskom svijetu: ona zaziva Izidu, Serapisa, Ozirisa i Anubisa, što je jedina zasad zabilježena takva posveta. Bogovima daje atribute koji su prvi put posvjedočeni ili ih dosad drugdje nema. Jasno je iz tih posveta da je važan razlog njezina štovanja egipatskih bogova želja da njezini stric i otac počivaju sretno na drugome svijetu i da njihovu nepravednu smrt kazne egipatski bogovi. Nažalost, dva su oltara izgubljena, jedan se nalazi na imanju Jurja Palčića u Caski, a četvrti i najreprezentativniji je u novaljskome gradskom Muzeju.

KAKO JE NASTALA KNJIGA?

Povod nastanku knjige upravo je nalaz četvrtog Kalpurnijinog oltara 2020. godine. Njegov tekst je savršeno čitljiv i omogućio je da se shvati da su i ostala tri bila posvećena upravo egipatskoj božici Izidi i bogovima njezinoga kruga.

– Autori ove knjige samo su se jednom uživo sreli, u Caskoj 2021. godine, kad su došli vidjeti dva sačuvana oltara i prepisati te prevesti njihove tekstove. Cijeli smo dan proveli s njima i na kraju, po povratku doma, čuli smo na radiju da je toga dana egipatska ptica ibis posjetila Hrvatsku prvi put nakon 200 godina, oduševljeno nam je rekla dr.Inga Vilogorac Brčić voditeljica istraživanja pojašnjavajući kako je Ibis, simbol boga Tota, boga mudrosti, znanja i pisara. – Odmah smo ustanovili da ju je poslala sama Kalpurnija i da pismom, riječju i znanjem ovjekovječimo njezinu priču, zaključuje.

Nikola Cesarik i David Štrmelj napisali su poglavlja o misteriju Kalpurnijinih oltara te o povijesnom i političkom kontekstu u kojem su živjeli Kalpurnija i njezina obitelj, Maja Grisonic pisala je o Caski kao arheološkom lokalitetu, a ja o Kalpurniji i egipatskim bogovima. Priložili su tekstu i pjesmu pokojnog Zdenka Brusića, koju je posvetio Kalpurniji.

Knjigu je posvećena svim stanovnicima i posjetiteljima otoka Paga te svim istraživačima bogate paške prošlosti, i to u prilici obilježavanja 2000. obljetnice smrti Lucija Kalpurnija Pizona augura, Kalpurnijinog oca.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.