U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvorena je sredinom listopada prošle godine jedinstvena izložba naziva ”U početku bijaše kraljevstvo”, krunski događaj jubilarne 2025. posvećen proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Izložba kroz tematske cjeline prati politički, društveni, vjerski i kulturni kontinuitet hrvatske državnosti, od kneževine 9. stoljeća do Trojedne Kraljevine. Riječ je o jednoj od najsloženijih i najambicioznijih izložbi u povijesti hrvatske muzeologije koja se proteže na tri etaže.
Svaka dvorana vodi dublje u razumijevanje prošlosti – od narodnih vladara i srednjovjekovne sakralne umjetnosti, preko humanističke misli i simbolike saborskih odluka, do preporodnih težnji, stranačkih začetaka i konačnog ustavnog priznavanja današnje države.
Vrijedni eksponati pod istim krovom
Na izložbi se između ostalog ističu Višeslavova krstionica, natpis sa sarkofaga kraljice Jelene, Bašćanska ploča, Ladislavov plašt, škrinja sv. Šimuna i rijetki primjerci povijesnih dokumenata poput Historia Salonitana, povijesno djelo Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Predstavljeni su i eksponati iz vremena humanizma, renesanse i habsburške vladavine, Hrvatskog narodnog preporoda i 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na bana Josipa Jelačića, osnutak Matice hrvatske, Sveučilišta u Zagrebu i HAZU-a.
Završna dvorana posvećena je Ustavu RH iz 1990. kao kruni tisućgodišnjeg puta hrvatske državnosti i slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Poseban dio u prizemlju donosi prikaz kralja Tomislava kroz povijesne dokumente, umjetnička djela, filmove i rekonstrukciju izložbe iz 1925. Izložba uključuje i dodatne sadržaje kao što su geopolitičke karte, prijepise tekstova, audio-snimke i rekonstrukcije arheoloških lokaliteta.
Kralj Tomislav
Za prezentaciju teme odabrano je više od 400 umjetnina, arheoloških spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske građe, te umjetničkih predmeta.
Posjetitelji mogu vidjeti najznačajnije natpise s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, koji čine ”arhiv u kamenu“, jedinstven u europskim razmjerima. Izložena je i Bašćanska ploča, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku koji spominje kralja Zvonimira.
Poseban dio posvećen je vladarskoj ličnosti kralja Tomislava, izvornim povijesnim dokumentima i njegovu fenomenu koji se razvio kroz stoljeća. Tu su i filmovi tematski vezani uz jubilej, a izložbu prati bogato opremljen katalog s tekstovima brojnih stručnjaka i opisom eksponata.
Na sadržaju izložbe i popratnog kataloga radilo je više od 50 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, a na pripremi eksponata i ostale građe više od stotinu muzejskih djelatnika, arhivista, rizničara, konzervatora, restauratora, tehničkog osoblja i preparatora.
Ljubitelji povijesti došli na svoje
Glasovita Višeslavova krstionica, prvi put izložena u Zagrebu, dolazi iz stalnog postava splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Ova kamena krstionica iz 9. stoljeća nije samo liturgijski predmet, nego i simbol rađanja naroda kroz vjeru i prvi pisani trag vlastite vlasti.
Reljef Petra Krešimira IV. iz Krunidbene bazilike u Solinu svjedoči o kontinuitetu kraljevske vlasti i monumentalnosti srednjovjekovne Hrvatske. Tu je i natpis sarkofaga kraljice Jelene, ključan za rekonstrukciju loze Trpimirovića.
Među svetim i svjetovnim predmetima nalazimo Anžuvinsku krunu. Može se vidjeti i škrinja sv. Šimuna, rijetki plenarij iz zagrebačke riznice i dragocjeni dokumenti poput prijepisa Salonitanske povijesti Tome Arhiđakona iz Vatikanske knjižnice.
Među brojnim iznimnim dokumentima ističe se i Oratio pro Croatia Bernardina Frankapana. Rijetki primjerak tiskan je u Beču 1522. godine, a posuđen za ovu izložbu iz Austrijske nacionalne knjižnice.
Nakon Zagreba slijedi Split
U dijelu izložbe posvećenom Hrvatskom narodnom preporodu i 19. stoljeću, središnje mjesto zauzima autentični tiskarski stroj iz vremena Ljudevita Gaja. Na takvom je stroju tiskan prvi broj Novina horvatskih i njihove kulturne pratnje, Danice ilirske.
U središtu jednog od najtiših, ali simbolički najjačih dijelova izložbe nalazi se Škrinja privilegija, zvana i Cista privilegiorum Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Riječ je o drvenoj škrinji iz 17. stoljeća u kojoj su se čuvali najvažniji pravni akti, povelje i dokumenti Hrvatskoga Kraljevstva.
Izložba ”U početku bijaše kraljevstvo” u Klovićevim dvorima ostaje otvorena do 15. veljače 2026. godine, a nakon Zagreba bit će predstavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Izvor: HrTurizam
