Završetak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje se održava na američkom kontinentu tijekom ljeta 2026. bio je u znaku sportskog ali i globalnog imidža država koje su izborile nastup na medijski najpopularnije natjecanje na planeti.
Uz medijsku pozornost i “oštre marketinške alate” ide i promocija, a to znači i vrijednost kroz financijske učinke, što je i klasična definicija svakog brendinga pa i nacija i država.
Definiran kao najvažnija sporedna stvaŕ na svijetu, nogomet je i ovih dana to potvrdio. Zadnje kolo kvalifikacija za “Mundijal” nije bilo samo sportsko natjecanje, nego i borba za nacionalni prestiž koji je popraćen i sa stanovitim promidžbenim pa i financijskim efektima koji su upravo kroz društveno ekonomske efekte najvidljivije.
Nacionalni uspjeh kao turistički kapital
Najbolju ilustraciju tog fenomena imali smo proteklih dana, kad su se dvije dinarske države – Hrvatska, još ranije, a Bosna i Hercegovina u nogometnom “pripetavanju” domogle “novog kontinenta” ali i samog vrha nogometnog svijeta.
I dok je Hrvatska već prije osigurala put prema svjetskom prijestolju, na kojem je već bila u tri navrata sa srebrom i broncama, BiH se po drugi put nalazi na tom putu. Iako su i prijateljske utakmice u Orlandu bile prestižne za RH jer se igralo s možda i najjačom svjetskom nacijom i višestrukim svjetskim prvakom Brazilom, posebno dramatično je bilo u Zenici, gdje su se na Bilinom “bojnom polju” sastale BiH i Italija, također višestruki osvajač Mundijala.
Upravo je legendarno Bilino polje, poznato i po povelji Kulina bana Dubrovniku, kojom je mudri vladar još krajem 12. stoljeća udario temelje BH državnosti, bilo poprište nogometnog sraza dvojice izborničkih lidera i njihovih timova.
Iako je lopta po svojoj fizionomiji okrugla, i mogla se zakoprcati i u jednoj ili drugoj mreži, ovaj put Kairos, božanstvo sreće ili umijeće loptaša, je bilo na strani Dinarida s istočne obale Jadrana, koji su pobijedili suparnike s Apenina.
Trenuci koji nadilaze rezultat i ulaze u kolektivno pamćenje
Slavilo se uz janjetinu i ćevape, vlašićki sir, humsko vino žilavku i bosansko pivo koji su nadmašili pizzu, mortadelu i sir mocarelu pa je i slatko vino prošek bilo gorkog okusa. Simboličan je bio i turistički prestiž, jer će na globalnim emitivnim tržištima i BH destinacije dobiti na vidljivosti pa će uz već poznato Međugorje, koje je u turističkom pogledu uz bok Vatikanu, mostarski Stari most uz Koloseum, a Baščaršija uz Forum, i druge receptivne destinacije, posebno uz obale atraktivnih rijeka, dobiti na popularnosti. To se posebno odnosi na “visočke piramide” koje je svojom posjetom eksponencijalno promovirao teniski as Novak Đoković, a koji je uz čelnike UEFA-e, nazočio i “boju na Bilinom polju”.
Mnogi će povjesničari ovu pobjedu protumačiti i kao “revanš Rimu za poraze ilirskih vladara, kraljice Teute i u Batonovom ustanku”, a drugi za tragove talijanske čizme iz ratova u minulim vremenima.
Mnogi miroljupci će se prisjetiti i kraljice Katarine, koja je nakon okupacije svoje države u 15. stoljeću utočište pronašla s druge strane Jadrana, a i svoj život okončala upravo u Rimu, gdje je i pokopana, a njen grob na Capitoliju je poveznica prijateljskih odnosa kojima smo svjedočili i krajem prošlog stoljeća.
Neki će se prisjetiti i neslavnog ili nesretnog nastupa ex SFRJ reprezentacije upravo na talijanskim nogometnim travnjacima u prošlom stoljeću… Sportska kao i životna ruka pravde je promjenjiva, ali uvijek i s vidljivim tragovima, koje valja zabilježiti pa i sačuvati kao uspomenu.
Sve su ovo “isforsirane teme” koje su zahvaljujući magičnoj bubamari, koja se ovaj put više koprcala u mreži “azura” zatrpale medijski prostor mediteranske Europe. Zasjenile su čak i top medijske teme poput ratova , energetske krize ili globalne inflacije, koje izravno utječu i na turističke tijekove pa nam slijedi još jedna neizvjesnost, poput one sportske.
Sport, emocije i storytelling destinacija
Ali kao što povijest bilježi i tragove i junake svakog doba, koje su ujedno i zanimljiva tema za storytelling, odnosno zanimljive turističke priče koje utječu i na popularnost i atraktivnost pojedine destinacije, države regije ili mjesta.To je svakako i dobra podloga za brending, a to znači i vrijednosno povećanje, od cijene samih sportskih aktera do svekolikih turističkih proizvoda.
Bitna je karakteristika ovih sportsko marketinških procesa da se vrijednost povećava eksponencijalno (već poznati Pitagorin poučak o cijeni na hipotenuzi?!) koji se teško mogu objašnjavati standardnim ekonomskim parametrima.
Tako je i s cijenom turističkih proizvoda koje je teško standardizirati zvjezdicama, lajkovima ili recenzijama. Umjesto medijske ofenzive i diktature, pa i AI preporuka je proučavanje antičkih ali i novovjekovnih mudraca, od Pitagore i Platona do Kulina bana i dobrijeh dana. David je pobijedio Golijata na Bilinu polju, pa je možda i to dobar primjer kako turistički valorizirati svoju zemlju na održivim temeljima, od eko-kulturnog, i društveno-ekonomskog do duhovno-emocionalnog aspekta.
A i simbolika BH trokuta sa zvjezdicama je inspirativna, od “bermudskog trokuta do Pitagorina poučka”…
Nogometaši su pokazali put kroz Platonovu akademiju, te je za pametne Dinarce dovoljno, a za one druge možda je izbor da se zakoprcaju u Makijavelijevoj mreži… gdje cilj opravdava sredstva.
