Dok se geostratezi bave globalnim geopolitičkim problemima, turistički poklisari koriste sve prigode da promoviraju svoje receptivne destinacije koje su manje osjetljive na neizvjesne turističke tijekove.
Kako su kulturno-sportske manifestacije poželjne u kreiranju imidža svake države to smo popratili neke događaje koje su sredinom travnja održane u dinarskom dijelu Europe.
Akademski pogled na održivi razvoj turizma
Akademski pristup definiranju identiteta i kreiranju imidža destinacije je već apsolvirana metodologija koja ima i aksiomska obilježja, dok se teoremi ipak moraju još dokazivati. Tako smo nazočili i na jednoj međunarodnoj konferenciji u srednjoj Bosni simbolična naziva Kulturne, sportske i akademske manifestacije sve više postaju ključan alat u oblikovanju identiteta destinacija i razvoju održivog turizma., kojom je Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju iz Travnika obilježio i 20 godina rada.

Uz predstavnike akademske zajednice domaće provenijencije, posebni gosti su bili iz partnerskih organizacija susjedne Hrvatske, te Slovenije, Njemačke i Turske koji imaju i relevantna iskustva u kreiranju okruženja održivog razvoja. Uvodno predavanje održao je prof. dr. Želimir Dulčić, umirovljeni profesor menadžmenta s Ekonomskog fakulteta u Splitu,koji je naglasio da se ciljevi organizacije i obrazovanja moraju prilagođavati realnom sektoru te stjecati praktična znanja, a menadžment usmjeravati promjenama i upravljanju vremenom. Slične smjernice preporuča i doc. dr. Lejla Imamović Lerić, koja je prenijela iskustva s Fakulteta za organizacijske studije iz Slovenije naglašavajući da AI – umjetna inteligencija postaje svakodnevica, ali da treba voditi računa i o “prirodnoj inteligenciji” koja je svojstvena ljudskom biću i njegovoj ulozi u modernom menadžmentu.
Da sve preporuke i zaključci ove konferencije imaju smisla, uvjerili smo se već na povratku u svoje domicilne destinacije kad smo se uvjerili da promocija prirodne i kulturne baštine obje dinarske države (Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska kao i druge države jugoistočne Europe) mogu na toj činjenici graditi i svoj turistički identitet i kreirati imidž.
Sport kao globalni promotor destinacije
Tako je paralelno s akademskom konferencijom održana i vrlo atraktivna biciklistička utrka TOUR OF BIH, koja je po uzoru na RH gdje se već ubiru plodovi takve promocije, a prednjače poznate utrke GIRO DE ITALIA I TOUR DE FRANCE. Svakako treba naglasiti da su Slovenci, predvođeni Tadejom Pogačarom trenutačno glavne zvijezde biciklističkog sporta u svijetu. I u ovom sportu vrijede pravila akademskog promišljanja i organizacijskog djelovanja na terenu uz naglašen timski rad.

Slično je i s kulturno-zabavnim manifestacijama koje, ako su dobro i svrhovito organizirane, mogu doprinijeti kvalitetnoj promociji mjesta, grada regije, ali i države kao receptivne destinacije.
Lokalne manifestacije kao skriveni turistički adut
Uz globalno popularne manifestacije, svakako treba raditi i na popularizaciji lokalnih događaja, a posebno ako se vežu uz tradicijske običaje koji mogu bit i jak turistički adut za posjetu toj mikrodestinaciji posebno u pred i posezoni.
Tako smo svjedoci da pojedine destinacije ističu svoj konkurentski identitet upravo kroz eko-sportske i kulturno-gastronomske manifestacije kako bi brendirali i vrijednosno definirali cijene svojih turističkih proizvoda i usluga.

Tradicija, identitet i budućnost turizma
A sve su to aksiomi iz antičkih vremena koje su obilježili Pitagora i Platon, u srednjem vijeku nastavili Leonardo da Vinci i Benko Kotruljić, te u modernim vremenima primijenili Nikola Tesla i Albert Einstein, ali i mnogi drugi znani i neznani “prirodno inteligentni” homo sapiensi bez čijih postignuća zasigurno ne bi bilo ni modernog E-marketinga ni AI umjetno oblikovanih inteligentnih procesa.
Koliko će sve utjecati i na turističke procese pa i odabir receptivne destinacije za čovjekov odmor neće trebati dugo čekati. A na nama, kao još uvijek pobornicima “prirodnih procesa i Božjih zapovjedi”, je da upozoravamo i kreiramo procese svojstvene ljudskom biću. U protivnom slijedi nam drugi, neželjeni scenarij, a pisat će i blogirati… tko preživi.







