Sve što bi graditelji podignuli tijekom dana, vile bi noću porušile. Kamenje bi ponovno završilo u dolini, a gospodar koji je na njihovu okupljalištu odlučio sagraditi utvrdu morao je počinjati ispočetka. Prema jednoj od predaja o Ružici gradu, taj je sukob završio zazidavanjem vile u temelje i kletvom koja je sustigla graditelja.
Iznad Orahovice, na šumovitim obroncima Krndije, ostaci srednjovjekovne utvrde daju dojmljivu kulisu takvoj priči. Zidovi, prazni prozorski otvori i prolazi iza kojih su nestale nekadašnje prostorije ostavljaju dovoljno prostora mašti. Ružica grad jedan je od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijskih kompleksa u Hrvatskoj, a uz njegove su se ruševine sačuvale različite priče o nastanku i imenu.
U njima Ružica nije uvijek ista osoba. U jednoj je vila, u drugoj kneginja. Zajednički su im ime i tragična sudbina, ali pripadaju različitim predajama koje su se vezale uz kameni grad Papuka.
Vila čija se kosa zaplela u mrežu
Prema jednoj od verzija predaje, mjesto buduće utvrde bilo je vilinsko okupljalište. Ondje su se vile sastajale, pjevale i spravljale napitke, sve dok neki moćni velmoža nije odlučio upravo na tom prostoru podignuti svoj grad. Vile su mu se oduprle rušeći gradnju. Sve što bi radnici napravili, one bi tijekom noći uništile i otkotrljale niz padinu. Kada se to počelo ponavljati, gospodar je postavio straže i razapeo mreže. U jednu se zaplela kosa vile Ružice. Njezine je družice nisu uspjele osloboditi, a velmoža ju je dao zazidati u temelje kule. Ostale su se vile razbježale, ostavljajući za sobom kletvu.
Predaja graditelju nije namijenila dugo uživanje u pobjedi. Pri dovršetku utvrde s visoke se kule odlomio kamen i usmrtio ga. Njegovo je ime nestalo iz priče, dok je gradu ostalo ime Ružice. U toj verziji legende najtrajnije se pokazalo ime one koja je stradala. Moćnik je dobio zidine koje je želio, ali je priča sačuvala uspomenu na vilu čije je mjesto zauzeo.
Druga Ružica i vitez skriven iza vizira
Druga predaja vodi među plemiće i sudionike viteškog turnira. U njoj je Ružica kneginja koja je nakon smrti članova obitelji ostala sama upravljati gradom. Supruga i budućeg branitelja odlučila je odabrati među vitezovima.
Na turniru je domaće borce redom pobjeđivao nepoznati Crni vitez. Tek kada je proglašen pobjednikom, otkrio lice i progovorio, pokazalo se da pripada neprijateljskim Francima. Prema predaji, ženidbom je namjeravao steći i njezin grad.
Ružica se, kaže ova verzija legende, bacila s najviše kule, odbijajući takvu sudbinu. Oko utvrde nakon toga izrasle su crvene ruže, a utvrda je dobila njezino ime. Legende rasplamsaju maštu posjetitelja koji kraj utvrde prolaze u brojnim rutama u Parku prirode Papuk.
Iza legendi ostali su ključevi, oružje i fino posuđe
Povijest utvrde otkriva i drukčiju sliku života iza zidina. Prema podacima Parka prirode Papuk, Ružica grad poseban je procvat doživio u vrijeme Nikole Iločkog i njegova sina Lovre. Osmanlije su utvrdu osvojile 1542. godine. Carski popis iz 1702. opisuje je bez krova, koji je tada bio očuvan jedino nad dvorskom kapelom.
Arheološki nalazi približavaju njezine nekadašnje stanovnike više nego same ruševine. Pronađeni su ključevi i lokoti, svijećnjaci, pribor za jelo i pisanje, alati, oružje te keramičko posuđe. Među nalazima je i fina renesansna oslikana keramika uvezena iz Italije. U gradu se živjelo, radilo, objedovalo i trgovalo, dok su zidine služile obrani.
Ni naziv Ružica grad nije smao utemeljen u legendama. Park prirode Papuk navodi pretpostavku da su imena utvrde i Orahovice izvedena iz srednjovjekovnog naziva posjeda.
Šumskim putem prema utvrdi
Do Ružice grada vodi šumski uspon iz smjera Orahovačkog jezera. Za Poučnu stazu Ružica Park prirode Papuk navodi duljinu od 800 metara. Za izlet vam treba prikladna obuća, osobito nakon kiše, kada lišće može prekriti sklisko kamenje i korijenje.
Jesen ovoj stazi daje poseban ugođaj kada nam priroda daje najveću paletu boja. Tada i legende dobivaju svoju kulisu. Mreža, vilinska kosa i Crni vitez pripadaju predajama, ali kamen oko posjetitelja ostaje stvaran. Upravo taj susret sačuvanih zidina i priča koje su ih nadživjele čini Ružicu grad mjestom koje se rado posjećuje.
