Središnje zagrebačko groblje smješteno je na obroncima Medvednice i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Međutim, Mirogoj je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom.
Izgradnja Mirogoja, najvećeg zagrebačkog groblja, smještenog na brdovitom sjeveru grada, počela je u drugoj polovini 19. stoljeća iz prijeke potrebe. Prije njegovog nastanka Zagreb je imao čak deset groblja. No od prvog trenutka on nije samo posljednje počivalište za građane svih vjeroispovijesti, nego i iznimno arhitektonsko postignuće.
Monumentalne arkade, paviljoni i kupole djelo su arhitekta Hermana Bolléa. Mirogoj se smatra vrhuncem njegovog opusa, a zdanje je zamislio u elegantnom historicističkom stilu. Na istom su groblju pokopani pripadnici različitih konfesija. Prvi pogreb, pogreb učitelja mačevanja Miroslava Singera, bio je 1876. godine.
Šetnja Mirogojem na neki je način i šetnja hrvatskom poviješću zbog velikog broja velikana i uglednika koji su ovdje pokopani. Također, Mirogoj je i mjesto od neprocjenjive vrijednosti za povijest hrvatske umjetnosti, jer su brojne skulpture i nadgrobni spomenici djela nekih od najvećih hrvatskih kipara.
Upravo su umjetnička djela razlog što je Mirogoj prije nekoliko godina postao dobitnik Priznanja izvrsnosti (Certificate of Excellence). Nagrada je to koju dodjeljuje globalno poznati TripAdvisor, a na temelju ocjena posjetitelja. O velikom kulturnom, ali i turističkom značaju zagrebačkog groblja govori i podatak kako se Mirogoj nalazi na drugom mjestu po brojnosti turističkih obilazaka i to odmah nakon Zagrebačke katedrale.
Golemi kompleks uz svoju osnovnu svrhu ujedno je i park, i galerija na otvorenom, i skladna urbanistička cjelina s vizijom. Ovamo živi ne dolaze samo zbog mrtvih, nego i da se dive svevremenskoj ljepoti i miru Mirogoja. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj naziva se hrvatskim Panteonom.
Izvor i foto: Turistička zajednica grada Zagreba, Wikipedia
