Varaždinska županija kraj je očuvane prirode i bogate kulturne baštine koji će svakog posjetitelja oduševiti raznolikošću i ponuditi mu nezaboravan doživljaj. Jedna od površinom najmanjih hrvatskih županija doista je jedinstvena jer skriva brojne zanimljivosti koje se mogu pronaći jedino ovdje.
Jedini fosilni vulkan u Hrvatskoj
Dolaskom u Lepoglavu možete vidjeti jedini sačuvani fosilni vulkan nastao prije oko 22 milijuna godina, ujedno i jedino poznato nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj. Naučite nešto više o geološkom postanku zemlje i upoznajte se s vrijednim mineraloškim blagom ovog područja.
Gaveznica – Kameni vrh je i arheološko nalazište, a na samom vrhu nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba.
Najveći tumul u Europi
Tumul Gomila u Jalžabetu sa svojih je 75 metara širine i osam metara visine jedna je od najvećih prapovijesnih grobnica u srednjoj Europi. Potječe iz starijeg željeznog doba (6. ili 7. stoljeće prije Krista), a arheolozi vjeruju da je u toj grobnici bio pokopan bogati knez.
Najstarije termalne toplice u Hrvatskoj
Varaždinske Toplice najstarije su termalno lječilište u Hrvatskoj s tisućljetnom tradicijom korištenja ljekovite termo-mineralne vode. Još su Jasi, staropanonsko pleme koristili blagodati ovog pitomog i bogatog kraja, a Rimljani su oko izvora sagradili lječilište i grad oko njega nazvali Aquae Iasae.
Fosilni ostaci vunastog nosoroga
Nedaleko Ludbrega, 1982. godine pronađeni su fosilni ostaci izumrle vrste nosoroga – ledenodobnog vunastog nosoroga, procijenjene starosti oko 20.000 godina. To je najbolje očuvan i jedini takav in situ nalaz pronađen na području Hrvatske.
Nalaz je nazvan prema gospođi Eriki Ivančić, koja je Muzej upozorila na kosti vidljive u profilu zemljanog puta. Odmah nakon te dojave, u ožujku 1983. godine, stručnjaci Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iskopali su ostatke ledenodobnoga vunastog nosoroga (Coelodonta antiquitatis).
Vunasti nosorog izumrla je vrsta nosoroga koja je živjela u periodu srednjeg i mlađeg pleistocena od 550.000 do 12.000 godina na području Europe i sjeverne Azije. Pripada skupini euroazijskih nosoroga s dva roga na glavi (Dicerorhininae), od kojih danas postoji još samo Sumatranski nosorog (Dicerorhinus sumatrensis). Uz vunastog mamuta jedna je od karakterističnih životinja ledenodobnih krajolika.
Najduža sarma
Posvećena zelju, autohtonom proizvodu vidovečkog kraja koje se od davnina uzgaja u tom kraju, svake se godine u rujnu u Vidovcu održava tradicionalna manifestacija – Zeljarijada. Osim smotre folklora, zabavnih i kulturnih sadržaja, Zeljarijada je nezamisliva bez sarme. A radi se zapravo o najdužoj sarmi na svijetu koja svake godine obori vlastiti rekord. Na posljednjoj Zeljarijadi tako je podijeljeno čak 11.000 sarmi.
