Relativno laka dostupnost sirovine (gline) te jeftin i uglavnom lagan način masovne proizvodnje rezultirali su korištenjem keramičkih proizvoda u gotovo svim aspektima svakodnevnog života stanovnika antičkog svijeta.
Da je tomu tako svjedoči i iznimno velika količina keramičkih nalaza i na lokalitetu Burnum na području Nacionalnog parka Krka. Uz ostale sitne nalaze (staklo, kost, metal i sl.) na najbolji način dočaravaju dinamičnost života naselja, kao i njegov položaj u trgovačkim strujanjima rimskoga svijeta početkom Carstva.
Većina keramičkih nalaza potječe iz rimskog nasipa stvorenog kao nivelacija terena za gradnju amfiteatra i vojnog vježbališta sredinom 1. stoljeća. Tako ne čudi to što se bilježi njihova izuzetno velika fragmentiranost. Unatoč tome, tipološki i funkcionalno moguće ih je podijeliti u nekoliko kategorija.
Rimska keramika iz Burnuma
Stolna keramika obuhvaća proizvode čija je funkcija bila usmjerena prije svega na konzumiranje i pohranu jela i pića. Odnosi se na tzv. terra sigillata (glatku i reljefnu), glazirano posuđe, keramiku tankih stijenki, stolne amfore i sl. Oblici i sačuvani pečati ukazuju da je ta vrsta keramika u Burnum dolazila uglavnom iz italskih, a nešto manje i iz galskih radionica u prvoj polovici 1. stoljeća.
Kuhinjska keramika namijenjena pripremanju jela (lonci, zdjele, tave i sl.). Vjerojatno je dobrim dijelom bila proizvođena u keramičkim radionicama u samom logoru. No određeni oblici (pompejansko crveno posuđe, egejska kuhinjska keramika i dr.) upućuju i na druge izvore opskrbe.
Skladišno-transportno keramičko posuđe obuhvaća prije svega amfore u kojima su dopremane živežne namirnice za vojsku. Na temelju tipologije i provenijencije nalaza, radilo se uglavnom o vinu iz južne i srednje Italije, Egeje i Hispanije i maslinovom ulju iz sjeverne Italije i južne Hispanije, odakle je stizao i riblji umak (garum, liquamen, muria). Pojedine amfore upućuju i na dopremu suhog voća.
Građevinski keramički predmeti odnose se na terakotne predmete upotrijebljene kao građevinski ili dekorativni element građevina. U prvom redu radi se o tegulama (krovnim pločama) i imbreksima (kupama kanalicama), a zatim i o manjim i većim ciglama, koje su služile kako za gradnju zidova tako i za oblaganje podova (spicae). Dekorativnu funkciju imali su tzv. akroteriji, izvedeni u obliku teatarskih maski. Pečati s imenima rimskih legija (Leg XI CPF; Leg IIII FF; Leg. VIII AVG) ukazuju na to da je proizvodnja keramičkih građevinskih elemenata obavljana pod njihovom ingerencijom. Za to izravne dokaze imamo u selu Smrdelji kod Skradina, gdje su pronađene i keramičke peći.
Ostali utilitarni keramički predmeti obuhvaćaju većinom keramičke lampe (lucerne). Njih je nađen iznimno velik broj, od čega većina pripada tipu s volutama, posebno raširenom tijekom prve polovice 1. stoljeća. Njihova posebnost ogleda se u reljefnim prikazima na diskovima na kojima se javlja čitava serija motiva, od vegetabilnih do figuralno-scenskih, od kojih su možda najzanimljiviji oni s prikazima gladijatorskih igara. I ta je vrsta proizvoda najvećim dijelom nabavljana na italskom tržištu.
Izvor fotografija: Nacionalni park Krka
