Ideje o turističkom otvaranju magičnog Velebita spominjale su se u tekstovima hrvatskih planinara objavljivanima u časopisu “Hrvatski planinar” još dvadesetih godina prošloga stoljeća.
Vizija Ličanina koju je realizirao Slavonac
U vrijeme kad na Velebitu – a niti na podvelebitskoj obali! – nije bilo nikakvog turizma, zahvaljujući predanosti ministra trgovine i industrije za vrijeme Kraljevine Jugoslavije dr. Ivana Krajača osigurana su sredstva za izgradnju možda najpoznatije hrvatske planinarske staze – Premužićeve staze. Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Graditelju u čast, hrvatski su je planinari kasnije prozvali njegovim imenom.
Fascinantna vizionarska zamisao ovoga dvojca pretočena je u priču o Ličaninu koji je osmislio i pronašao sredstva za ovaj zahtjevni projekt i Slavoncu koji je Velebit ispeglao i ideju pretvorio u djelo. Potiho će planinari na Velebitu reći kako je ovo Krajač-Premužićeva staza i kako je nepravedno izostavljeno ime idejnog tvorca staze Krajača. A valja naglasiti kako staza ne bi mogla biti izgrađena niti bez domaćih ljudi s iskustvom u gradnji suhozida, koji su bili voljni i spremni uključiti se u njezinu gradnju. Građa se nije dovozila, već se upotrebljavao velebitski kamen uzet na mjestu gradnje.
Foto: Lika Destination
Gradnja uzdužne planinarske staze započela je 1930. godine. Financirali su je zajednički Direkcija šuma na Sušaku (Rijeka), Hrvatsko planinarsko društvo i Kraljevska banska uprava Savske banovine. Zbog nedostatka financijskih sredstava gradnja staze zastala je jednu čitavu sezonu, a dovršena je u ljeto 1933. godine, kad je završena i najteža dionica u dužini od 1,5 km od Čepuraša do Gromovače.
Remek-djelo graditeljstva u kamenu
Ove se godine navršava 90. obljetnica dovršetka izgradnje Premužićeve staze. Jedinstveni je to spomenik graditeljskog umijeća i nedvojbeno najatraktivniji planinarski put u Hrvatskoj. Taj uzdužni, visinski turistički put vješto se koristi dužinom planine, neprekinutim visinskim pojasom, panoramom surovog krša i vidikovcima prema moru, poštujući estetska načela i potvrđujući na svakom metru dužine izvođačku kvalitetu.
Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km. Cijelom svojom dužinom široka je 120 centimetara, što planinarima omogućuje ugodan i siguran prolazak kroz najljepše predjele sjevernoga i srednjeg Velebita. Najatraktivnija je i najdojmljivija dionica kroz teško prohodan krševit splet Rožanskih kukova.
Foto: Lika Destination
Staza na mnogim mjestima omogućava impresivne vidike prema moru, te izravan doživljaj pogleda na slikovite vrtače i škrape i brojne kamenite i klekovinom obrasle vrhove.
Premužićeva se staza danas smatra pravim remek-djelom graditeljstva. Građena u kamenu – suhozidu, i položena je tako da na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje.
S Premužićeve staze odvaja se nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge.
90. obljetnica Premužićeve staze
Hrvatski planinarski savez, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit i Javna ustanova Park prirode Velebit ovih će dana povodom obljetnice staze objaviti planinarski vodič “Premužićeva staza”. U vodiču će se naći podaci o gradnji te opis staze i planinarskih zanimljivosti uz nju. Vodič ima 64 stranice i bit će dostupan u HPS-u i suvenirnicama NP-a Sjeverni Velebit i PP-a Velebit.
Tijekom ljeta na Velebitu će biti održana svečanost u povodu 90. obljetnice Premužićeve staze. Važno je istaknuti kako je u tijeku rekonstrukcija i obnova dijelova staze. Cilj je da najljepša planinarska staza u Hrvatskoj i dalje bude sigurna i ugodna za planinarenje.
///Istražili smo najljepše planinarske i pješačke staze u Hrvatskoj
Premužićeva je staza jedini hrvatski planinarski objekt koji je jedinstven u europskim razmjerima, i ujedno jedan od najprepoznatljivijih. Staza je 2009. godine u cijeloj svojoj dužini i službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.
Naslovna fotograija: Arhiva TP
