Singapur, otočna odnosno grad-država na južnom kraju Malajskog poluotoka s približnom populacijom od šest milijuna ljudi, smatra se jednim od ekološki ‘najprijateljskijih’ zemalja u Aziji. Put do održivosti nije bio lak, no danas se ovaj grad-država percipira kao najzelenija zemlja svijeta.
Grad u parku
Grad ima moto ‘Singapur – grad u parku‘ i može se pohvaliti impresivnom mrežom staza koje povezuju parkove i druge zelene površine. Ovi ‘spojnici’ omogućuju ljudima šetnju, trčanje i vožnju biciklom između različitih prostora bez napuštanja zelenih područja.
Zelenilo oko zgrada pomaže u održavanju svježine te neutralizira buku. Dok je pristup na neke od krovnih vrtova samo za hotelske goste, zelenilu uz pročelja zgrada mogu se s ulice diviti svi prolaznici.
Singapur je vodeći u održivom razvoju kada se promatra ulaganje u zelenu infrastrukturu s ciljem smanjenja učinka urbanog toplinskog otoka. Zelenilo pokriva gotovo 50 posto ukupne površine grada.
Jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta
Država se sastoji od glavnog otoka Singaporea i 62 okolna otočića. To je brežuljkasto područje s najvećom nadmorskom visinom od 166 metara. Glavni otok s malajskim kopnom povezuje umjetno izgrađen nasip preko prolaza Johore kojim vodi cesta i željeznička pruga.
Većinu stanovnika čine Kinezi, a službeni su jezici engleski, kineski, malajski i tamilski. Republika Singapur jedna je od najrazvijenijih svjetskih država. Stalan priljev izravnih stranih investicija te izvozna orijentacija, omogućili su visoke stope rasta BDP-a.
Razvijena je elektronička industrija, prerada nafte, proizvodnja kemikalija te brodogradnja. Značajan je i sektor financijskih usluga.
Održivost i čistoća
Od poljoprivredne proizvodnje, koja je neznatna, značajan je uzgoj kaučukovca, voća i orhideja. Država se, s obzirom na manjak poljoprivrednog zemljišta, sve više opredjeljuje za vertikalne vrtove i hidroponsku proizvodnju.
Zbog zemljopisnog položaja i izloženosti moru, klimu karakteriziraju ujednačena temperatura i tlak, visoka vlažnost i obilne padaline. Iako se radi o cjelogodišnjoj destinaciji, najbolje vrijeme za posjet je od prosinca do lipnja. Mjeseci od veljače do travnja spadaju u sušnu sezonu.
///Nevjerojatne zračne luke svijeta
Riječ je ekološki prihvatljivom odredištu za turistička i poslovna događanja, a održivi turizam postaje sve važniji koncept. Ovu je otočnu zemlju u istraživanju rađenom 2021. godine 62 posto ispitanika odabralo kao najčišći i najbolji grad na svijetu.
Turizam
Singapurska jedinstvena kombinacija snažne, gotovo autoritarne vlade, poznata je kao ‘Singapurski model’ i smatra se ključnim čimbenikom iza političke stabilnosti, gospodarskog rasta i skladnog društvenog poretka.
Država je globalno poznata po strogim pravilima i zakonima, a zbog niske stope kriminala, turistima je sigurno putovati diljem zemlje.
Turizam je ovdje velika industrija te uvelike pridonosi gospodarstvu. Također igra ključnu ulogu u jačanju statusa Singapura kao živahnog svjetskog grada koji je magnet za kapital, tvrtke i talente.
Turizam poboljšava kvalitetu života stanovništva, pruža raznolike mogućnosti provođenja slobodnog vremena te pomaže u stvaranju životnog okruženja koje Singapurci mogu s ponosom zvati domom.
Atrakcije
Izuzetno lijepe atrakcije poput otoka Sentosa, Gardens by the Bay, Universal Studios i Night Safari ponos su singapurskog turizma. No, po čemu je Singapur najpoznatiji?
///U ovim mjestima živi najviše stogodišnjaka: Istražite ‘Plave zone’
Osim po urednosti i atrakcijama vrijednima da se nađu na razglednicama, poznat je po gastronomskoj ponudi i brojnim trgovačkim centrima. Blještavi neboderi ukrašavaju horizont u kojem možete uživati promatrajući ih iz luksuznih restorana i barova odakle se pruža pogled na grad.
Međutim, kako bi pomogla u rješavanju pitanja zaštite okoliša, singapurska vlada je 1992. uspostavila Zeleni plan.
Neki od ciljeva do 2030. su smanjiti potrošnju vode u kućanstvima dnevno na 130 litara po stanovniku te smanjiti količinu otpada po stanovniku za 30 posto. Obvezala se, osim toga, značajno smanjiti emisije do 2030. te postići neto nultu emisiju do 2050. godine.
Izvor fotografija: Pixabay
Izvor: HrTurizam
