Oko 40 km južno od glavnog grada Gvatemale, uzdižući se više od 2400 m iznad razine mora, vulkan Pacaya gleda na obližnja sela San Vicente Pacaya i Amatitlán. S vrha planine za vedrih dana turisti čak mogu vidjeti Guatemala City i susjedne vulkane Agua, Fuego i Acatenango.
Od kada je 1965. ponovno postala aktivna, Pacaya je magnet za turiste. Njene sporotekuće rijeke lave, prema vulkanskim standardima, za posjetitelje ne predstavljaju opasnost.
Ovaj je vulkan 2019. postao prva pizzerija u zemlji i jedna od prvih u svijetu koja koristi udubljenja u stijenama/lavi kao pećnice.
Kreatora pizze Pacaya, kuhara i računovođu Maria Davida Garcíe Mansille, vulkan je fascinirao 2010. kada je spektakularno eruptirao. Pepeo je tada stigao do međunarodne gvatemalske zračne luke La Aurora, a letovi su na jedan dan obustavljeni.
Umjesto da pobjegne, on je odlučio ostati blizu moćne planine.
Hobi pretvorio u posao
Radoznalost ga je odvela blizu kratera gdje je ugledao vodiče koji pozivaju turiste da na stvrdnutoj, ali još uvijek vrućoj lavi ispeku sljezove kolačiće. Ideja mu se vrlo svidjela, međutim on se odlučio okušati s pizzom.
Godinama ih je pekao za sebe i svoje prijatelje, a nakon što je tehniku usavršio, hobi je 2019. pretvorio u posao.
David Garcia redovito pješači do vrha vulkana noseći na leđima oko 60 kilograma sastojaka i opreme kako bi spremno dočekao turiste koji su rezervirali mjesto za događaj.
Osim pizze, nudi razne nadjeve, meso (salame, feferoni, chorizo, pršut) i povrće (luk, masline i paprike), a kupci mogu unaprijed zatražiti i druge dodatke.
Pizzu priprema od prethodno umiješenog tijesta i peče je oko 14 minuta. Kada peče na još vrućoj lavi, proces traje samo nekoliko minuta budući magma može doseći temperaturu i do 1000 °C.
Vulkan Pacaya je nacionalni park pa su turiste ovlašteni dovesti samo službeni vodiči. Za one koju putuju s djecom, starijim osobama ili osobama s tjelesnim invaliditetom, David Garcia i vodiči mogu za izlet do vrha vulkana organizirati konje ili vozila.
Vulkanski turizam
Vulkanski turizam je sve popularniji, a trenutno postoji više od 1500 aktivnih vulkana u 81 državi diljem svijeta. Svake godine ih eruptira oko 60.
Informacije o najnovijim erupcijama lovci na lavu mogu pratiti na web stranici Global Volcanism Program koju je kreirao Prirodoslovni muzej Smithsonian.
Spomenimo kako se vulkanske ture redovito pojavljuju u turističkim aranžmanima, marketinškim kampanjama turističkih zajednica i itinererima brodova za krstarenje.
Ljudi su radi novih i uzbudljivih iskustava spremni preuzimati sve veće rizike. Ova vrsta turizma najrazvijenija je na Islandu, ali u ponudi je diljem planeta. Pogled na lavu rijetko se pruža pa je za razumjeti kako je taj prizor mnogim posjetiteljima atraktivan.
Što nas privlači ovim potencijalno opasnim mjestima?
Tanka granica između strasti i ludila istražena je u dokumentarnom filmu National Geographica ‘Fire of Love‘, priči o francuskom bračnom paru vulkanologa Katii i Mauriceu Krafftu koji su svoje živote posvetili boljem razumijevanju vulkana, a imali su također neobične snove o vožnji kajakom duž toka lave.
Nisu svi tako ekstremni, no mnogi dijele fascinaciju snagom prirode. Dio privlačnosti vulkana upravo je njegova nestabilna priroda i nepredvidivost.
Georgina Hancock, direktorica marketinga turoperatora Discover The World koji nudi ‘vulkansku telefonsku liniju’, a koja obavještava goste o mogućim putovanjima za vrijeme erupcija, smatra kako su vulkani “priroda u svom najčišćem i najsirovijem obliku”.
Čak i nakon što vulkan prestane eruptirati i više nema vruće lave u blizini, njihovi su klijenti i dalje zainteresirani vidjeti izmijenjeni krajolik. Sposobnost Islanđana da žive i napreduju na ovom otoku koji se neprestano razvija izaziva duboku fascinaciju posjetitelja.
Naslovna fotografija i video: David Garcia
Izvor: Atlas Obscura, HrTurizam
