Jeste li ikada čitali cestu? U Istri postoji jedna duga sedam kilometara. Između Roča i Huma postoji cesta kojom nije dovoljno samo proći. Treba je čitati.
Na približno sedam kilometara raspoređeno je 11 neobičnih kamenih obilježja koja zajedno pričaju priču o glagoljici, pismenosti i dijelu hrvatske kulturne povijesti. A upravo je ove godine cijela Aleja glagoljaša obnovljena.
Ako se iz Roča uputite prema Humu, vrlo brzo uz cestu ćete ugledati neobičnu kamenu skulpturu. Možda ćete usporiti, pogledati je i nastaviti dalje.
Nekoliko stotina metara poslije pojavit će se nova. Pa još jedna. Kameni stol, golema slova, zid, neobične strukture usred istarskog krajolika…
Tek kada shvatite da one nisu postavljene slučajno, vožnja prema Humu postaje puno zanimljivija. Nalazite se na Aleji glagoljaša, spomeničkom kompleksu koji se proteže uz približno sedam kilometara dugu cestu između Roča i Huma. Jedanaest obilježja zajedno čine svojevrsnu priču na otvorenom – o glagoljici i njezinoj dubokoj povezanosti s Istrom.
I zato ovu cestu možda najbolje možemo zamisliti kao knjigu dugu sedam kilometara. Samo što njezine stranice nisu od papira. Napravljene su od kamena.
Prvo „slovo“ čeka vas već podno Roča
Priča počinje Stupom Čakavskog sabora, kamenom skulpturom oblikovanom poput glagoljskog slova S. Nije slučajno izabrano upravo to slovo. Ono ovdje simbolizira početke slavenske pismenosti, a cijela Aleja zatim nastavlja pričati njezin razvoj.
Putem prema Humu nailazite na Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimenta Ohridskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Vidikovac Grgura Ninskog, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište Žakna Jurja te Spomenik otporu i slobodi.
Svaki od njih predstavlja drugo poglavlje.
Primjerice, Glagoljski lapidarij okuplja kopije važnih glagoljskih natpisa uklesanih u kamen, dok je Odmorište Žakna Jurja posvećeno glagoljašu povezanom s viješću o tiskanju prve hrvatske tiskane knjige. Pretposljednje obilježje čine tri kamena bloka koja predstavljaju stari, srednji i novi vijek te simboliziraju otpor i težnju prema slobodi.
Ali posljednja „stranica“ nalazi se tek kada stignete u Hum.
Posljednji spomenik zapravo su vrata grada
Aleja ne završava pločom koja će vam reći da ste stigli na kraj. Završava Vratima Huma.
Velika bakrena gradska vrata jedanaesto su i posljednje obilježje Aleje glagoljaša. Prolaskom kroz njih istodobno završavate sedam kilometara dugu priču i ulazite u Hum. To cijeloj ruti daje smisao koji je lako propustiti ako se prema Humu samo vozite od jedne turističke atrakcije do druge.
Hum ovdje nije samo odredište. On je završetak priče.
I to na području na kojem glagoljica nije naknadno izmišljena turistička tema. Središnja Istra jedno je od područja u kojima je glagoljaška tradicija ostavila posebno snažan trag. Glagoljicom su pisane crkvene knjige, statuti i zakonici, a poruke i tekstovi ostajali su uklesani u kamen, na zvonima, raspelima i zidovima crkava.
Zato Aleja nije zamišljena samo kao niz skulptura. Ona povezuje krajolik kojim prolazite s pričom koja je upravo na tom prostoru stoljećima živjela.
Ideja je nastala prije pola stoljeća
Aleja glagoljaša nije srednjovjekovna. Iako govori o mnogo starijoj povijesti, sama ideja nastala je sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Idejni začetnik bio je Zvane Črnja, a projekt su oblikovali akademik Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Prvotno je bilo zamišljeno osam spomen-obilježja, no njihov je broj poslije narastao na jedanaest. Kompleks je nastajao od 1977. do 1985. godine.
Zanimljivo je i kako je cijela priča započela.
Črnja je u sklopu razmišljanja o revitalizaciji Huma najprije predlagao da se Hum i okolna sela urede kao etnopark. Za takav projekt tada nije bilo dovoljno mogućnosti ni razumijevanja pa je predložena druga ideja – Aleja glagoljaša.
Umjesto jedne atrakcije u samom Humu, nastao je cijeli put do njega. I upravo je to možda najbolji dio priče.
Aleja je upravo dobila novo poglavlje
Gotovo pola stoljeća nakon postavljanja prvih obilježja, Aleja glagoljaša ove je godine prošla veliku obnovu.
Završetak višemjesečne obnove kamenih skulptura i zidanih kompozicija svečano je obilježen 5. rujna 2026. godine. Simbolična vrpca pritom nije prerezana negdje na pozornici, nego upravo na vratima spomen-obilježja Uspon Istarskog razvoda.
To je dobar razlog da se Aleja ponovno nađe na karti jesenskih izleta po Istri. Pogotovo zato što ovo nije mjesto koje trebate „odraditi“ za pet minuta. Možete se voziti od Roča prema Humu i zaustavljati kod pojedinih obilježja, ali cijelu priču moguće je upoznavati i sporije. Službeni turistički materijali Istre rutu navode i kao zanimljivu za šetnju ili vožnju biciklom.
A tada se događa nešto zanimljivo.
Hum više nije samo mjesto prema kojem idete. Put do njega postaje dio izleta.
Sljedeći put nemojte samo proći ovom cestom
Hum će vjerojatno i dalje privlačiti većinu posjetitelja pričom o svojoj veličini, kamenim ulicama i srednjovjekovnom izgledu. Ali ako prema njemu dolazite iz smjera Roča, bilo bi šteta gledati samo navigaciju i čekati da se na ekranu pojavi poruka da ste stigli na odredište.
Pogledajte što se nalazi uz cestu. Pronađite prvo glagoljsko slovo. Stanite kod kamenog stola. Potražite stare natpise. Pokušajte razumjeti zašto je svaki sljedeći spomenik postavljen upravo ondje gdje jest.
I tek onda nastavite prema Humu.
Jer između ta dva mala istarska mjesta postoji cesta kojom možete proći za nekoliko minuta. Ali postoji i priča duga sedam kilometara.
A nju ipak vrijedi pročitati do kraja.
