Četvrti BregFest u zagrebačkoj Laubi 24. listopada 2025., od 13 do 20 sati okupit će 70 vinara i predstaviti više od 400 vina Bregovite Hrvatske, od autohtonih sorti do sve traženijih pjenušaca. Rekordno izdanje najavljuje vrhunski doživljaj za zagrebačku vinsku publiku.
Na 4. BregFestu u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, nastupit će čak 70 vinara Bregovite Hrvatske. Oni će Zagrepčanima i njihovim gostima u petak 24. listopada 2025. godine predstaviti više od 400 vina.
Prema riječima Miroslava Polovaneca, Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska osnovana je prije šest godina. Odmah je bilo jasno da većina vinara iz Središnje bregovite Hrvatske svoj posao radi izvrsno, ali samozatajno. – BregFestom smo njih i njihova vina željeli što bolje predstaviti zagrebačkoj vinskoj publici. Ponosni smo što se BregFest u samo četiri godine od skromnog festivala razvio u vinski spektakl podjednako važan našim vinarima i istinskim zaljubljenicima u vina. Veseli nas i činjenica da smo to uspjeli postići na isti način na koji se brinemo za svoje vinograde te dozrijevanje vina u našim vinskim podrumima – sami, uz mnogo truda i rada, zaključuje Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska.
Rekordan broj vinara na Bregfestu 2025.
Ove će godine na BregFestu sudjelovati rekordan broj vinara, a među njima je šest koji na festival stižu prvi put. Središnja bregovita Hrvatska jedna je od četiriju hrvatskih vinskih regija. Obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice. Svako vinogorje ima svoje specifičnosti, ali kao vinare više nas toga spaja, nego razdvaja, naglasila je Petra Miklaužić potpredsjednica Bregovite Hrvatske i vinarka Vinarije Miklaužić te dodala kako veliku pozornost pridaju očuvanju autohtonih sorti vinove loze među kojima su najslavnije kraljevina, škrlet i pušipel. -Vina autohtonih sorti donose jedinstvene kombinacije boja, mirisa i okusa, ali povod su i za pričanje priča o tradiciji ovdašnjeg vinogradarstva i vinarstva te mjestu vina u našoj kulturi. Sve to vjetar je u leđa našoj proizvodnji vina, ali i prepoznavanju Središnje bregovite Hrvatsku kao vinske destinacije“, kazala je Miklaužić.
Autohtone sorte vinove loze sve se više koriste u proizvodnji pjenušavih vina, a proizvodnja pjenušaca u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj kontinuirano raste. Ova se vinska regija s pravom naziva hrvatskom kolijevkom pjenušaca. Gotovo svaka vinarija ovdje proizvodi pjenušac ili ga ima u planu početi proizvoditi.
–Riječ je većinom o malim obiteljskim vinarijama s dugom tradicijom koje možemo zvati i boutique vinarijama. Te vinarije proizvode u svjetskim razmjerima male količine vina, no ta su vina iznimne kvalitete. Svjesni smo da je za kvalitetu vina, kako autohtonih, tako i internacionalnih sorti, jako zaslužan ovdašnji terroir – tlo, položaj i klima, no ne smijemo zanemariti čovjeka. Naše obiteljske vinarije sada preuzimaju mlade generacije. Riječ je o školovanim vinarima koji znaju zadovoljiti visoke standarde iskusne vinske publike, no koji osluškuju i ukus mladih ljudi koji tek otkrivaju ljepotu svijeta vina, rekla je Ivana Puhelek, potpredsjednica Bregovite Hrvatske, vinarka Vinarije Puhelek Purek i predavačica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Novo izdanje BregFesta, festivala vina Bregovite Hrvatske, najavljeno je na doručku uz pjenušac u restoranu Maksimir u Zagrebu.
