Dok se Jadranom ovih dana kreću tisuće brodica, jedrilica i trajekata, iznad mora odvija se sasvim drugačija potraga. Znanstvenici iz zrakoplova prelijeću Jadran kako bi pokušali odgovoriti na pitanje koje intrigira svakoga tko je barem jednom ugledao peraju dupina uz brod, koliko ovih fascinantnih životinja zapravo živi u našem moru?
Osmo međunarodno zračno istraživanje brojnosti kitova i dupina te morskih kornjača u Jadranu počelo je 31. srpnja 2026. godine, a obuhvatit će cijelo područje Jadranskog mora.
Cilj je utvrditi brojnost i rasprostranjenost zaštićenih morskih vrsta te prikupiti podatke koji će omogućiti procjenu njihova stanja očuvanosti i dugoročno praćenje promjena u morskom ekosustavu.
Od Otrantskih vrata do Lošinja
Prvi preleti provedeni su na području Otrantskih vrata i južnog Jadrana, a istraživački tim polijetao je iz zračne luke u Brindisiju. Nakon prva tri dana istraživanja tim se premjestio u Dubrovnik, odakle su nastavljeni preleti južnog i srednjeg Jadrana.
Do sada je napravljeno ukupno 40 preleta, a zbog najavljene promjene vremena istraživački zrakoplov premješten je na Lošinj. Upravo će odande biti nastavljeno istraživanje sjevernog Jadrana.
Istraživanje koordiniraju Institut Plavi svijet i Plavi svijet Vis, uz sudjelovanje znanstvenika Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
Koordinator istraživanja za područje Jadrana je izv. prof. dr. sc. Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a istraživački tim čine i doc. dr. sc. Grgur Pleslić iz Instituta Plavi svijet te Maša Frleta-Valić, mr. oecol. iz Plavog svijeta Vis.
Kako se dupini broje iz zrakoplova?
Iako na prvi pogled možda zvuči jednostavno, prebrojavanje dupina iz zraka provodi se prema precizno određenoj međunarodnoj metodologiji. Zrakoplov prelijeće unaprijed utvrđene linije koje su u Jadranu međusobno udaljene 15 kilometara. Kada istraživači opaze životinje, utvrđuje se njihova udaljenost od linije preleta.
Prikupljeni podaci potom se statistički obrađuju kako bi se procijenila brojnost životinja na cijelom istraživanom području. Takav način rada omogućuje sustavno pokrivanje cijelog Jadrana, ali i uspoređivanje rezultata s prethodnim istraživanjima.
Jadran se iz zraka istražuje još od 2010. godine
Suradnja Instituta Plavi svijet, talijanskog Nacionalnog instituta za zaštitu okoliša i istraživanje ISPRA i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na zračnim istraživanjima traje od 2010. godine.
Tada su provedena prva zračna istraživanja cijelog Jadranskog mora, a ponovljena su 2013. godine. Upravo su ona prvi put omogućila procjenu brojnosti i rasprostranjenosti dobrih dupina (Tursiops truncatus) i drugih vrsta kitova na razini cijelog Jadrana te postavila temelje njihova dugoročnog praćenja.
Kontinuirana istraživanja dovela su do zanimljive činjenice – Jadransko more danas je područje u kojem su brojnost i rasprostranjenost kitova, dupina i morskih kornjača najbolje praćeni u cijelom Sredozemlju. Razlog je najveći broj provedenih istraživanja i velika ukupna površina obuhvaćena istraživačkim preletima.
Dupini ne poznaju granice
Za znanstvenike je posebno važno da se Jadransko more istražuje kao jedinstvena cjelina. Dupin kojeg istraživači danas susretnu na hrvatskoj strani Jadrana već sutra može biti u talijanskim vodama. Nacionalne granice za velike morske kralježnjake jednostavno ne postoje.
Upravo zato zajedničko istraživanje cijelog Jadrana daje puno bolju sliku promjena u brojnosti životinja i načina na koji koriste svoja staništa. Hrvatski dio ovogodišnjeg istraživanja provodi se u okviru projekta „Priroda na oku – Praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“, koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, uz sufinanciranje sredstvima Europske unije. Talijanski dio provodi ISPRA u okviru službenog nacionalnog monitoringa i projekta LIFE MareNatura.
Dio velikog istraživanja cijelog Sredozemlja
Prebrojavanje u Jadranu dio je puno veće međunarodne znanstvene akcije ACCOBAMS Survey Initiative. Riječ je o inicijativi kojom se koordinirano prikupljaju podaci o brojnosti i rasprostranjenosti kitova i dupina te drugih velikih morskih kralježnjaka na području Sredozemnog i Crnog mora.
Tijekom srpnja i kolovoza 2026. istraživanja u okviru drugog izdanja programa, ASI II, provode se diljem Sredozemlja. Ovisno o području i vrstama koje znanstvenici traže, istraživanja iz zraka kombiniraju se s istraživanjima s plovila i akustičkim praćenjem. To je posebno važno kod vrsta koje u Sredozemlju žive u manjem broju, poput ulješure ili Cuvierova kljunastog kita.
Koliko ih onda živi u Jadranu?
Odgovor na pitanje iz naslova morat ćemo još pričekati.
Završetak posljednjeg leta neće odmah donijeti konačnu brojku jer znanstvenici prikupljene podatke trebaju obraditi, analizirati i usporediti s rezultatima prethodnih istraživanja.
Upravo je ta usporedba možda i važnija od same brojke. Pokazat će mijenjaju li se brojnost i rasprostranjenost pojedinih vrsta te kako koriste Jadransko more.
Za zemlju čiji je turizam neraskidivo povezan s morem takvi podaci imaju posebno značenje. Susret s dupinima jedan je od onih prizora s Jadrana koji se pamte, ali iza atraktivne fotografije ili snimke nalazi se mnogo važnija priča, očuvanje mora i njegovih stanovnika.
Dok se ovog kolovoza istraživački zrakoplov s Lošinja sprema nastaviti prelete sjevernog Jadrana, ispod njega je morski svijet koji znanstvenici sustavno prate već više od 15 godina.
Ovogodišnje veliko istraživanje trebalo bi nam dati novu sliku njegovih najpoznatijih, ali još uvijek nedovoljno vidljivih stanovnika.
