Malo koji prizor na Jadranu izaziva toliko oduševljenja kao trenutak kada se uz brod pojavi skupina dupina. Djeca mašu, odrasli posežu za fotoaparatima, a društvene mreže pune se snimkama koje izgledaju kao savršena razglednica s godišnjeg odmora. No iza tog prizora krije se priča koja je puno ozbiljnija nego što se na prvi pogled čini.
Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da dobri dupini u Jadranskom moru sve češće prate ribarske brodove kako bi lakše došli do hrane. Još zanimljivije, ali i zabrinjavajuće, jest to što mladunci takvo ponašanje uče promatrajući odrasle jedinke.
Dupini mijenjaju svoje navike zbog promjena u moru

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Frontiers in Mammal Science rezultat je osmogodišnjeg istraživanja provedenog između 2018. i 2025. godine u sjevernom i srednjem Jadranu, uz talijanske obale regija Veneto i Marche.
Znanstvenici su pratili ribarske koćarice i bilježili koliko se često u njihovoj blizini pojavljuju dobri dupini (Tursiops truncatus). Pokazalo se da su dupini opaženi iza gotovo četvrtine promatranih koćarica, dok je na nekim područjima njihov dolazak bio gotovo redovita pojava.
Razlog je jednostavan, koćarice tijekom ribolova podižu ili odbacuju ribu i druge morske organizme pa dupini dolaze do hrane uz znatno manje truda nego tijekom lova u prirodi.
Iako se na prvi pogled čini da je riječ o pametnoj prilagodbi, znanstvenici upozoravaju kako takva ovisnost o ribarskim brodovima nije dobar znak. Ona može upućivati na promjene u morskom ekosustavu i smanjenu dostupnost prirodnog plijena.
Mladunci uče promatrajući odrasle

Jedno od najzanimljivijih otkrića istraživanja jest da se ovakvo ponašanje prenosi učenjem. Mladunci prate svoje majke i druge odrasle dupine te promatraju kako dolaze do hrane iza ribarskih brodova. Tako novu strategiju preživljavanja usvajaju već u najranijoj dobi.
Takav način učenja još jednom potvrđuje koliko su dupini inteligentni. Brojna istraživanja pokazala su da imaju razvijene društvene odnose, međusobno komuniciraju složenim zvukovima, prepoznaju jedni druge, surađuju u lovu i mogu prenositi znanje između generacija.
Jedni od najinteligentnijih stanovnika Jadrana
Dobri dupin najpoznatiji je i najčešći morski sisavac u hrvatskom dijelu Jadrana. Iako mnogi misle da je riječ o ribi, dupini su sisavci. Dišu plućima, mladunce hrane mlijekom i moraju redovito izranjati kako bi udahnuli zrak.
Mogu razviti brzinu veću od 35 kilometara na sat, a posebni su i po načinu spavanja. Dok jedna polovica njihova mozga odmara, druga ostaje budna kako bi mogli nastaviti disati i paziti na moguće opasnosti.
Svaki dupin ima jedinstven oblik i ožiljke na leđnoj peraji, zbog čega ih istraživači mogu prepoznati bez označavanja ili uznemiravanja životinja. Upravo zahvaljujući toj metodi već desetljećima prati ih i hrvatski Institut Plavi svijet s Lošinja.

Jadran je njihov dom
Institut Plavi svijet više od tri desetljeća proučava rezidentnu populaciju dobrih dupina u hrvatskom dijelu Jadrana. Riječ je o jednom od najdugovječnijih istraživanja dupina na Mediteranu, zahvaljujući kojem su znanstvenici prikupili podatke o stotinama pojedinačnih jedinki i njihovim obiteljskim skupinama.
Njihova istraživanja pokazuju da su dobri dupini važni pokazatelji zdravlja mora. Kada se mijenja njihovo ponašanje, često je riječ o promjenama koje zahvaćaju cijeli morski ekosustav.
Kako se ponašati ako sretnete dupine?
Iako je susret s dupinima jedan od najljepših doživljaja na Jadranu, važno je ne zaboraviti da je riječ o divljim životinjama koje su u Hrvatskoj strogo zaštićene. Stručnjaci upozoravaju da ih nije dopušteno hraniti, pokušavati dodirnuti, plivati s njima niti ih progoniti kako bi se približili brodu ili obali. Dupinima uvijek treba ostaviti dovoljno prostora za neometano kretanje i dopustiti im da sami odluče hoće li se približiti ljudima.
Stručnjaci savjetuju da plovilo uspori i nastavi ploviti mirno, bez naglih promjena smjera. Dupinima se ne treba približavati, presijecati njihov put, pokušavati ih dodirnuti niti ih hraniti. Ako u skupini ima mladunaca, potrebno je ostaviti još veći razmak kako bi životinje ostale mirne i nastavile svoje prirodno ponašanje.
Prizor koji nas oduševljava nosi važnu poruku
Dupini će i dalje ostati jedan od simbola Jadrana i jedan od najljepših trenutaka svakog boravka na moru. No nova studija pokazuje da ono što vidimo na površini nije uvijek samo igra.
Ako se dupini sve češće oslanjaju na ribarske brodove kako bi pronašli hranu, more nam šalje jasnu poruku da se njegov prirodni balans mijenja.
Zato svaki susret s ovim iznimnim životinjama treba biti podsjetnik koliko je važno čuvati Jadran, ne samo zbog nas, nego i zbog njegovih najkarizmatičnijih stanovnika.






