Već 22. godinu zaredom ova velika poljoprivredna i turistička manifestacija Ivanić-Grad odijeva u prepoznatljivo jesensko ruho. Gradske trgove, ulice i parkove ove je godine ukrašavalo čak 20 tona buča u toplim narančastim i zlatnim nijansama.

Rekordnih 300 izlagača iz cijele Hrvatske

Ovogodišnja Bučijada okupila je rekordnih 300 izlagača iz cijele Hrvatske, među kojima je bilo 40 uljara te brojni proizvođači domaćih proizvoda, rukotvorina i jesenskih delicija.

Posjetitelji su tijekom vikenda pojeli 18 tisuća bučnica, kupili 10 tisuća litara bučinog ulja, a popilo se i više od pet tisuća litara piva od buče. Novi hit ovogodišnje Bučijade bio je sladoled od buče, koji je privukao veliku pozornost posjetitelja.

Bučijadu je posjetio i otvorio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Istaknuo je kako je manifestacija izrasla iz tradicije i ljubavi prema buči te je tijekom 22 godine prerasla granice Ivanić-Grada i Zagrebačke županije i postala prepoznatljiv znak grada. Dodao je kako ovogodišnjih 300 izlagača iz cijele Hrvatske potvrđuje njezinu vrijednost i značaj.

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš istaknuo je kako Bučijada iz godine u godinu donosi sve više sadržaja i izlagača te okuplja sve više posjetitelja svih uzrasta.

Buče i cvijeće pretvoreni u mala umjetnička djela

Posebnu pozornost privuklo je jedinstveno natjecanje “Buče & cvijeće”, tijekom kojeg su natjecatelji na licu mjesta izrađivali kreativne ukrase spajajući buče i cvijeće.

Buča je tako postala inspiracija za prava mala umjetnička djela, dok su posjetitelji mogli uživo pratiti nastajanje jesenskih dekoracija.

Škoro, Urban&4 i Magazin za glazbenu jesen u Ivanić-Gradu

Sve ono što se tijekom toplog jesenskog vikenda pojelo i popilo trebalo je i potrošiti, a za dobru atmosferu pobrinuli su se brojni glazbeni izvođači koji su tijekom tri dana koncertima na središnjem trgu raspjevali i rasplesali posjetitelje.

U petak je nastupio Miroslav Škoro, subotnju večer obilježio je koncert Urban&4, dok je posljednji dan Bučijade koncertom zaključila grupa Magazin.

Program su tijekom dana dodatno upotpunili brojni glazbeni i folklorni nastupi. Glazba se nije zadržala samo na glavnoj pozornici. Program “Glazba u prolazu” tijekom manifestacije donosio je nastupe na trgovima i ulicama Ivanić-Grada.

Mala Bučijada za najmlađe posjetitelje

Kraljica jeseni nije zaboravila ni najmlađe. U sklopu manifestacije tradicionalno je održana Mala Bučijada, koja je i ove godine privukla tisuće mališana kreativnim radionicama, predstavama i igraonicama.

Najmlađi posjetitelji imali su priliku pokazati maštu, probuditi kreativnost i kroz igru stvarati vlastite male jesenske čarolije.

80 tisuća posjetitelja potvrdilo status kraljice jeseni

Uz rekordnih 300 izlagača, oko 80 tisuća posjetitelja i tone prodanih proizvoda od buče, još jedno izdanje Bučijade ispunilo je Ivanić-Grad i pokazalo koliko je manifestacija narasla tijekom 22 godine.

Bučijada danas nije samo sajam bučinog ulja i domaćih proizvoda. Postala je jedan od prepoznatljivih jesenskih događaja kontinentalne Hrvatske koji povezuje lokalnu proizvodnju, gastronomiju, tradiciju, zabavu i turistički doživljaj grada.

Objava Bučijada u Ivanić-Gradu privukla 80 tisuća ljudi: prodano 18 tisuća bučnica i 10 tisuća litara bučinog ulja pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Ovogodišnje, šesto izdanje Istria300 okupilo je rekordnih 4.800 sudionika, što dodatno potvrđuje kontinuirani rast i međunarodnu prepoznatljivost ovog velikog sportskog događanja. Dolazak nekoliko tisuća biciklista, uz njihove obitelji, pratnju i posjetitelje, početkom listopada snažno doprinosi turističkom prometu i živosti destinacije izvan glavne ljetne sezone te dodatno pozicionira Poreč kao jednu od vodećih destinacija za aktivni odmor i sportski turizam.

Od tenisa i HEMA prvenstva do lokalnih proizvoda

Protekli tjedan obilježila su i brojna druga sportska, kulturna i zabavna događanja koja su dodatno obogatila program na prijelazu iz rujna u listopad.

Završeno je ovogodišnje Porečko ljeto, koje je od lipnja pa sve do kraja rujna tijekom više od tri mjeseca donosilo raznovrsne kulturne, glazbene i zabavne sadržaje na gradskim trgovima, ulicama i drugim lokacijama. Brojni programi tijekom ljetnih mjeseci stvarali su živu atmosferu u gradu i pružali dodatne sadržaje domaćim i stranim posjetiteljima, ali i lokalnom stanovništvu.

Vrlo sadržajno bilo je i na sportskim terenima. Od 27. rujna do 4. listopada Poreč je bio domaćin Champions Bowl World Finals 2026, međunarodnog teniskog natjecanja koje je okupilo mlade tenisače iz različitih zemalja. Uz natjecatelje, u grad su stigli njihovi treneri, obitelji i pratnja, čime je događanje još jednom pokazalo važnost međunarodnih sportskih natjecanja za posezonsku ponudu Poreča. Sportski program dodatno je obogatio Champions Bank, održan od 2. do 4. listopada.

Posebno zanimljiv sadržaj proteklog vikenda donijeli su CapyCON 2026. i državno HEMA prvenstvo, održani 3. i 4. listopada u OŠ Finida. Događanje je okupilo zaljubljenike u povijesne europske borilačke vještine i posjetiteljima približilo ovu atraktivnu sportsku disciplinu, dodatno proširujući raznolikost sportskih sadržaja koji se tijekom jeseni održavaju u Poreču.

Uz sport i kulturu, proteklih dana nije nedostajalo ni sadržaja posvećenih lokalnom stvaralaštvu i istarskoj tradiciji. ARTisan – Handmade sajam, održan 28. rujna i 1. listopada, predstavio je radove kreativaca i raznovrsne ručno izrađene proizvode, pružajući posjetiteljima priliku za susret s lokalnim stvaralaštvom i originalnim proizvodima. Istih dana održana je i Smotra istarskih autohtonih proizvoda, koja je u središte pozornosti stavila domaće proizvode, tradiciju i autentičnost istarskog podneblja.

Događanja u Poreču u listopadu nastavljaju se mozaicima i padelom

Poreč i u nadolazećem tjednu nastavlja s raznovrsnim programom namijenjenim različitim generacijama i interesima.

Kulturnu ponudu dodatno obogaćuje međunarodna izložba suvremenog mozaika “Mosaics in Freedom – Poreč 2026.”, koja se od 2. do 25. listopada održava u Istarskoj sabornici. Izložba okuplja 39 umjetnika i profesora mozaika sa šest kontinenata, među kojima je i porečki umjetnik Alex Knapić, te povezuje suvremeno umjetničko stvaralaštvo s bogatom mozaikalnom baštinom Poreča.

Od 5. do 11. listopada održavat će se FIP Silver Poreč, međunarodni padel turnir koji će u grad dovesti natjecatelje i ljubitelje sporta te dodatno obogatiti jesenski sportski kalendar destinacije. Padel posljednjih godina bilježi snažan rast popularnosti, a održavanje međunarodnog turnira još je jedna prilika za predstavljanje Poreča kao destinacije koja tijekom cijele godine može ugostiti različita sportska natjecanja i njihove sudionike.

Dječji tjedan donosi programe za najmlađe

Posebno veselo u Poreču bit će tijekom Dječjeg tjedna, koji se ove godine obilježava od 5. do 11. listopada, a porečke škole, vrtići, knjižnica, udruge i ustanove pripremile su niz aktivnosti posvećenih djeci, dječjim pravima, prijateljstvu, kreativnosti i zajedničkom druženju.

Ljubitelji umjetnosti još do 9. listopada mogu posjetiti izložbu Andija Bančića, koja je od početka rujna dio kulturne ponude grada, dok će završnica tjedna donijeti i sadržaje posvećene gospodarstvu i poduzetništvu.

Počinje Mjesec poduzetništva u Poreču

U sklopu Mjeseca poduzetništva u Poreču, 7. listopada u Poduzetničkom inkubatoru u Žbandaju započinje Mini poduzetnička akademija, ciklus od četiri besplatne radionice namijenjene razvoju poslovnih ideja i unaprjeđenju poslovanja.

Poduzetnički program nastavlja se od 9. do 11. listopada Sajmom poduzetništva u Poreču, koji će okupiti lokalne poduzetnike, obrtnike i izlagače te pružiti priliku za predstavljanje proizvoda, usluga i poslovnih inicijativa.

Raznovrstan tjedan zaključit će glazbeni program u nedjelju, 11. listopada, kada će se održati koncert hrvatskog duhovnog benda Isaiah 35.

Prvi dani listopada tako potvrđuju da završetak ljeta u Poreču ne znači i završetak intenzivnog kalendara događanja. Raznovrsnost sadržaja nastavlja stvarati dodatne motive za dolazak u destinaciju izvan glavnih ljetnih mjeseci, ali istodobno pruža bogat program lokalnom stanovništvu i svim posjetiteljima koji jesen odluče provesti u Poreču.

Sve aktualne informacije i detaljan raspored događanja dostupni su na službenim stranicama Turističke zajednice grada Poreča.

Objava Od 4.800 biciklista do umjetnika sa šest kontinenata: listopad u Poreču pun događanja pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Više od 30 tisuća posjetitelja

Tvrđa je tako tijekom vikenda ponovno postala veliko festivalsko igralište Slavonije i Baranje. Ulice i trgovi bili su puni glazbe, izlagača, vina i mirisa slavonsko-baranjske gastronomije, ali prije svega ljudi. Posebno je veselila slika velikog broja obitelji i djece koja su ispunila dječje, kreativne i umjetničke programe u Tvrđi, ali i dnevni program na Kopiki.

Za soundtrack ovogodišnjeg hedonizma pobrinula se impresivna postava izvođača. Na Beercuzu su nastupili Silente, Dora Vestić, Luzeri i Electric Corn, dok su subotnju večer obilježili Parni valjak, IDEM, Fluentes i Gradske bitange. Sasvim drugačiju, intimniju atmosferu donio je Street mjuz, akustični stage na kojem su nastupili Darko Rundek i Sax, Juraj Jurlina, Kraljevi ulice i Delta 21. Za ritam na Vinskom trgu ponovno je bila zadužena ekipa Volim gramofonske ploče, dok su na Sofi atmosferu gradili DJ-evi Venom, Marushka i Flegma.

Više od stotinu izlagača predstavilo najbolje od Slavonije i Baranje

HeadOnEast, znamo već, odavno nije samo glazba. Više od stotinu izlagača predstavilo je najbolje od Slavonije i Baranje, od gastronomije i vina do lokalnih proizvoda i kreativaca, dok su brojne radionice, sportski sadržaji, umjetnički programi, animatori na štulama, plesači, fire show i drugi sadržaji učinili da se na svakom koraku našlo nešto novo.

Posebnu dimenziju festivalu ove su godine dali i Oscansi, koji su Tvrđu dodatno obojili grafitima, ilustracijama, majicama i urbanom umjetnošću. Njihova graffiti priča savršeno se uklopila u ideju HeadOnEasta i spojila različite generacije, stilove i oblike kreativnosti u jedan veliki, pomalo nepredvidiv festivalski mozaik.

Tulipani postali neočekivani hit HeadOnEasta

Među ovogodišnjim novitetima našao se i jedan od neočekivanih hitova festivala. U neposrednoj blizini crkve sv. Mihovila niknula je zona kontemplacije, a njezini tulipani vrlo su brzo postali jedno od najfotografiranijih i najomiljenijih mjesta HeadOnEasta. Usred glazbe, gužve i festivalske vreve, posjetitelji su ondje pronašli mali kutak za predah, fotografiju i druženje. Tulipani su bili odličan dodatak tradicionalnoj festivalskoj kulisi načinjenoj od šarenih svjetlosnih instalacija i umjetničkih radova za koje su uz umjetnike Ivanu Lončarić i Dominika ove godine zaslužni učenici Centra za odgoj i obrazovanje Ivan Štark i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.

Dnevni dio festivalskog programa i ove se godine preselio na Kopiku, gdje su se tijekom vikenda izmjenjivali sadržaji za djecu i odrasle, sportske i rekreativne aktivnosti te opušteno druženje uz Dravu. Trčalo se i bicikliralo u sklopu programa Kopika zove i Weekenda na dva kotača, a posjetitelji su u nedjelju mogli sudjelovati i u FEBIRE biciklističkoj utrci. Ove su aktivnosti Kopiku pretvorile u aktivnu dnevnu festivalsku zonu i upravo je ondje posebno naglašena i jedna od važnih poruka HeadOnEasta – da hedonizam nije samo dobra hrana, vino i glazba, nego i kretanje, sport, rekreacija i, prije svega, briga o vlastitom zdravlju.

Tri dana zbog kojih je Osijek ponovno živio HeadOnEast

Organizatori na kraju još jednog velikog festivalskog vikenda upućuju veliku zahvalu svim partnerima, suradnicima, izlagačima, izvođačima, službama, tehničkim ekipama i volonterima koji su danima i tjednima radili kako bi HeadOnEast ponovno zaživio u punom sjaju. I, naravno, najveće hvala ide svima koji su došli, napunili Tvrđu i Kopiku, plesali, kušali, stvarali, fotografirali se među tulipanima, sjedili na jastucima Street mjuza, uživali u koncertima i još jednom dokazali zašto HeadOnEast već na prvi spomen izaziva osmijeh.

Organizatori osmog izdanja HeadOnEast festivala su Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Osječko-baranjska županija uz podršku Hrvatske turističke zajednice, Grada Osijeka i Turistička zajednice grada Osijeka, kao i partnerske udruge i organizacije: Športska zajednica OBŽ, Savez sportske rekreacije “Sport za sve” Osječko-baranjske županije, Udruga Likar, Udruga Breza, Udruga Osječka tvornica ideja, KIFOS, Udruga Volim gramofonske ploče, Udruga Slama, Arheološki muzej Osijek, Udruga DKolektiv, OI Suncokret Čepin, Udruga Slap, Kreativna agencija Adverta, Udruga Pannonian, Biciklistički klub Pannonian, Udruga Kiddosice.

Objava Više od 30 tisuća ljudi slavilo istok Hrvatske: pogledajte kako je bilo na HeadOnEastu pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Iskušajte vikend u kućama domaćina i probudite se uz zvukove pijetla i cvrkut ptica. Posljedica spavanja na selu je totalna relaksacija i gubitak stresa stoga budite oprezni. Putujući mjestima Srijema i Slavonije pred vama će se nizati ambijentalna mjesta i sela. Ne žurite, zastanite  i osluhnite. Doživite Srijem i Slavoniju svim čulima.

Totalno kul

Street art u Vukovaru gradu koji postaje urbana galerija na otvorenom, u Vinkovcima skulpture ptica Dvine Merhav, poznate izraelske umjetnice Vinkovačkog podrijetla, hologrami nobelovca Lavoslava Ružičke, bana Josipa Šokčevića i Nikole Iločkog – putovanje istokom Hrvatske iznenađenje je za moderne putnike. Dvorci, muzeji, povijesna središta, barokne zgrade, stoljetni samostani, crkve i kapelice, šetnice uz rijeke, parkovi, promenade i život koji na ovim prostorima traje bez prestanka više od osam tisuća godina. Iskreno vam moramo reći kako je vikend putovanje prekratko da otkrijete sve priče. Sigurno ćete se morati ponovno vratiti.

Foodie

Gostoljubivost im je urođena, u kuhinji su prirodni talenti. Srijemci i Slavonci dočekat će vas sa širokim osmijehom i bogatim stolom. Nije tajna da je ovaj dio Hrvatske mamac za gurmane. Nema tu velike filozofije, samozatajno će vam reći domaćini. Svježe namirnice, kratak put od polja do stola, provjereni recepti još iz bakine kuhinje, puno ljubavi i crvene paprike. Za predjelo čvarci, kulen, kulenova seka, švargl, kobasica, slanina, podlijevani sir, potom vruća juha, jela iz kotlića, sarma ili pečenje, možda riječna riba, a za kraj ukusni kolači. Priča o hrani ovdje je priča o tome kakvog je okusa sreća.

/// Znate li kakvog je okusa sreća?

Wine & More

Iločka vinska cesta prolazi središtem ovog prekrasnog srednjovjekovnog gradića i vodi dalje prema poznatim vinorodnim položajima na padinama Fruške gore. S petnaestak vinarija s kušaonicama nudi vrhunska vina u kojima traminac zauzima posebno mjesto. U njemu su uživali kraljevi i carevi, europsko plemstvo, a i danas intrigira znalce i vinoljupce. Savršen spoj vina i arhitekture, Ilok vas poziva na šetnju njegovom povijesnom jezgrom i šetnicom uz Dunav.

Jeste li znali da je kneževska obitelj Odescalchi u svojim Starim podrumima u Iloku čak 200 godina prije Bordeauxa i Burgundije punila vino u posebne pakovine? Na taj način štitila je reputaciju od preprodavača koji su ga miješali s vodom ili vinom lošije kvalitete. Od davnina se vino iz Iloka cijenilo na europskim dvorovima, a upravo se iločki Traminac prije šezdesetak godina pio na krunidbi kraljice Elizabete II. Upućeni kažu da je ova kraljevska sorta upravo u Srijemskom vinogorju dala svoj maksimum.

/// Četiri priče iz Dunavskog kraljevstva vina i starina

Tips & tricks

Svima je jasno kako se u Slavoniji i Srijemu najbolje jede, opće je poznato i kako je ovdje pogled protkan zlatom i kako su vrijedne slavonske voćne kapi. Poznata je priča i o vrhunskim vinima Iloka kao i ona o srijemskom doručku. Isprintajte ovu sliku kao šalabahter za posjet Slavoniji jer na njoj je nekoliko savjeta za otkrivanje lokacija i doživljaja za koje možda niste znali.

///Srijem: 5 aktivnosti za ljubitelje prirode na istoku Hrvatske

Objava Zašto je selo uvijek IN, a Slavonija totalno kul? pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Kako to biva nakon što su fotografije preplavile društvene mreže o ovoj lokaciji počelo se i pisati. Za potrebe skupljanja klikova mnogi su senzacionalistički pristupili povijesti stepenica koja je zapravo vezana uz vilu Carolina čiji je ulaz u more upravo ova građevina.

Zanimljivo je i kako je najslikanija građevina zapravo nešto što je u današnje vrijeme nezamislivo jer bi ovakvi zahvati u pomorsko dobro zakonski bili zabranjeni. Svatko tko bi danas pokušao sebi izgraditi rajski prilaz u more vjerojatno bi napunio naslovnice medija, ali ne u pozitivnom smislu. No tko je to mogao reći austro-ugarskoj eliti te 1898. godine kada ih je projektirao bečki arhitekt K. von Wiedenfeld za budimpeštanskog bogataša Josefa F. Lovasyja.

Upravo austro-ugarska elita je formirala izgled prelijepe lošinjske uvale kojoj se i danas dive posjetitelji cijelog svijeta. Vila je tijekom godina, kako to biva, mijenjala vlasnike mahom strane moćnike, a kruži i legenda kako ju je austro-ugarski car Franjo Josip želio pokloniti svojoj ljubavnici glumici bečkog Burgtheatra Katarine von Schratt, no njoj se više svidjela neka druga vila u Grčkoj.

Spominje se i Hvatima omiljena carica Sissi koja je navodno i spojila supruga i glumicu. Tračevi bečkog dvora i danas se prepričavaju kao sočan materijal vezan uz mističnu vilu, no zapravo su stepenice čija je svrha lakši ulazak u more zasjenile samu vilu čiji zidovi pričaju brojne priče.

Uvala Čikat mistično je mjesto kojim je nekada šetala i bečka elita, a sam naziv uvale zapravo se veže uz težak život pomoraca. Žene su nedaleko uvale kod crkvice Aununziata ispraćale svoje muževe pomorce, a u crkvici s obiteljima izmolile bi krunicu (ruzarij) prije rastanka. Trebalo ih je dugo čekati na povratak – Čikat je zapravo lošinjski dijalekt glagola čekati.

Ovaj događaj iz života otočana trajno je sačuvan zanimljivom skulpturom žene koja maše svom dragom dok odlazi na daleku plovidbu. Skultpura Addio djelo je akademske kiparice Zvonimire Obad, a posvećena je Mariji Stuparić suprugi kapetana Aldebranda Petrine koja ga je mašući pozdravljala dok je plovio u daljinu. “Addio, moj ljubljeni!” govorila je u vjetar Marija dok je mahala bijelim facolićem (rupcem).

Rajske stepenice pa i skulptura Addio sigurno su odlična promocija za Lošinj otok vitalnosti koji je od davnina poznat kao klimatski raj sa čak 1018 biljnih vrsta i blagom mediteranskom klimom koja je oduvijek privlačila goste na ovaj kvarnerski otok. Zbog ove posebne mikroklime Veli i Mali Lošinj su još daleke 1892. proglašeni klimatskim lječilištem.

Lošinj je danas omiljena turistička destinacija, otok brojnih uvala okruženih borovim šumama a svakako je posebnost ovog čarobnog otočja i 250 kilometara šetnica koje se protežu duž lošinjskog arhipelaga.

Tirkizno more, nevjerojatne uvale i brojne plaže te neodoljivi miris borovine čine Lošinj magičnom destinacijom, a rajske stepenice tek su jedna od točaka koje vrijedi vidjeti kada ste na ovom magičnom otočju.

Objava Rajske stepenice – najslikaniji ulaz u more naše obale uz koje se i danas prepričavaju sočni tračevi bečkog dvora pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Planinska područja karakterizira čisti zrak s visokom koncentracijom kisika, a boravak u ovom području, između ostaloga, olakšava disanje, ubrzava metabolizam, poboljšava rad srca, uvećava razinu hemoglobina, blagonaklono utječe na rad živčanog sustava i dišnih organa. Samo, primjerice, izlaganje svježem, kvalitetnom zraku potiče cirkulaciju krvi i osnažuje organizam. Čak se preporučuje kod srčanih, respiratornih i psihičkih tegoba, reumatizma i dr.

Gorski kotar i njegova očuvana priroda utječe na eliminaciju toksina iz organizma i uz odmor, dobar provod i dragocjene učinke na organizam predstavlja najjednostavniji i najugodniji detox za organizam koji uklanja stres i njegove nakupljene posljedice. Klimatski pojasevi Gorskog kotara obuhvaćaju nizinski dio Kupske doline od oko 200 metara nadmorske visine te visinske dijelove srednjeg i visinskog gorja, do iznad 1500 metara nadmorske visine.

Goranska nutritivna bomba

Autohtona hrana i domaća pića nakon aktivnog dana provedenog u prirodi prilika su za predah i prisjećanje na neka prošla vremena. Detox prirodu Gorskog kotara zaokružuje i nutritivna bomba za koju su se pobrinuli goranski restorani koji kroz svoje jelovnike pripremaju jela bazirana na sezonskim, nutritivno visokovrijednim, namirnicama iz goranske prirodne riznice. U rujnu možete uživati u jelima koja su pripremljena, između ostaloga, od šumskog vrganja, kupina, jabuka, mesa jelena, goranskog svježeg zelja i koromade (žuta koraba).

Odresci goranskog jelena s brusnicama

Recept potpisuje Konoba Volta, Fužine

Sastojci za 4 osobe:

• 1 kg buta od jelena
• 2 češnja češnjaka
• 50 g glatkog brašna
• 2 g slatke, mljevene crvene paprike
• 0,5 dcl biljnog ulja
• 2 lovorova lista
• Sol i papar po želji
• 3 dcl vode
• 1 dcl bijelog vina

Priprema:

But goranskog jelena se očisti od žilica te se nareže na odreske. U odreske se utuku listići češnjaka koji se zatim uvaljaju u brašno. Peku se u zagrijanom ulju da dobiju zlatno-žutu boju. Nakon toga ih se slaže u tavu, posole i popapre po želji. Doda se slatka, mljevena crvena paprika. Podlije se vodom, doda se lovorov list i kuha se dok odresci ne omekšaju. Na kraju se dodaje 1 dcl bijeloga vina. Sve skupa se još prokuha oko 5 minuta. Servira se s džemom od brusnica i pečenim kroketima koji su pripremljeni od goranskog krumpira.

///Hipnotička zavodljivost Gorskog kotara za potpuni tjelesni reset

Objava Priroda i gastro ponuda: Gorski kotar je terapeutski melem za tjelesnu revitalizaciju pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Slatka tradicija Opatije počela je mnogo prije festivala

Čokolada i Opatija vole se već dugo, a ta je veza mnogo dublja od samog festivala. Početkom 20. stoljeća, kada je Opatija bila mondeno turističko odredište Austro-Ugarske Monarhije, u današnjem Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer djelovale su slastičarnice Gerbaud i Glacier, dok su svježi kolači svakodnevno vlakom stizali iz Beča. Ta slatka tradicija danas živi kroz Festival čokolade u Opatiji – najslađu opatijsku manifestaciju koja okuplja čokoljupce iz regije i šire.

Više od 10.000 posjetitelja i četrdesetak izlagača

Tijekom tri festivalska dana cijela Opatija postaje velika tematska pozornica na kojoj čokolada nije samo slastica, nego i gastronomska inspiracija, umjetnički medij, wellness doživljaj i ključ za otkrivanje lokalne baštine. Tijekom festivalskog vikenda Opatiju posjeti više od 10.000 posjetitelja, a na sajmu Čokoladna čarolija ovog će studenoga četrdesetak izlagača predstaviti vrhunske domaće i međunarodne čokoladne brendove, originalne slastice i najnovije trendove u svijetu čokolade.

Od Choco Crasha do multisenzornog doživljaja Pure Chocolate

Posjetitelje očekuju čokoladne atrakcije i interaktivni programi za publiku – „Opatijska kamelija – umjetnost koju možete kušati“ i veliki slavljenički “Choco Crash”, masterclassovi i čokoladne radionice za djecu i odrasle, čoko igraonica za najmlađe, sljubljivanja vina i čokolade, tematske izložbe, raznoliki glazbeni nastupi i multisenzorna događanja, degustacije, prezentacije i brojna druga iznenađenja. Kostimirano vođenje „Slatke tajne carske Opatije“ na hrvatskom i engleskom jeziku otkrit će zanimljivosti iz bogate opatijske povijesti, dok će edukativni program „Tajna astečkih mudraca: U potrazi za pravom čokoladom“ djecu i roditelje povesti na interaktivno putovanje od drevnog Meksika i izvorne uloge kakaovca do suvremene čokolade.

Poseban doživljaj donosi i „Pure Chocolate“, jedinstveni koncertni format koji spaja glazbu, svjetlo, boje i osam posebno odabranih Zotter pralina u multisenzorno iskustvo za sva osjetila. Romantičnu šetnicu Lungomare svojom će ljupkom pojavom počastiti elegantna balerina i harlekin na štulama, dok će prostor ispred Umjetničkog paviljona Juraj Šporer postati novi festivalski foto i glazbeni kutak.

Čokolada će svoje mjesto pronaći i izvan svijeta slastica – u kreativnim kombinacijama s lokalnim sastojcima poput meda, sira, likera, maslinova ulja i ljekovitog bilja, u maštovitim slanim jelima i posebnim menijima, ali i u opuštajućim wellness i spa ritualima.

Cijela Opatija u znaku čokolade

Festival se odvija na brojnim lokacijama diljem grada – u centru Gervais i Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer, Kulturnom domu Zora, Milenij Choco svijetu, Chocolate Experience Opatija, Gradskoj knjižnici Opatija te u kavanama, restoranima i hotelima. Jubilarna godina donosi posebna slavlja i na opatijsku čokoladnu scenu: Milenij Choco svijet posebnim će programom obilježiti 20 godina proizvodnje čokolade i pralina, dok će Croatian Choco Concept nizom prigodnih sadržaja na više lokacija proslaviti 15 godina svog kreativnog djelovanja.

Već 20 godina Opatija i čokolada strastveno se vole. Ovog studenoga dođite i otkrijte zašto.

Objava Opatija u studenome postaje prijestolnica čokolade: Festival slavi velikih 20 godina pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Svečana dodjela nagrada održana je 25. rujna u Kinu Krk, u okviru programa obilježavanja Svjetskog dana turizma, a priznanje je u ime Turističke zajednice grada Novalje primila direktorica Marina Šćiran.

Ovogodišnja konkurencija bila je iznimno snažna – na festival su pristigla 104 filma iz 63 turističke zajednice, muzeja i etno udruga iz Hrvatske i zemalja regije. Film „Life on Mars IX“ prepoznat je kao vrijedan doprinos turističkoj filmskoj produkciji te promociji prirodnih ljepota, aktivnog turizma i autentičnog identiteta destinacije.

„Ova nagrada veliko je priznanje svim ljudima koji godinama stvaraju i razvijaju Life on Mars Trail. Film prenosi samo dio atmosfere koju sudionici dožive među paškim kamenom, morem i surovom ljepotom krajolika, ali očito dovoljno snažno da tu emociju prepozna i stručni festivalski žiri. Posebno nas veseli što uoči jubilarnog desetog izdanja dobivamo još jednu potvrdu da Life on Mars nije samo utrka, nego prepoznatljiva priča Novalje i otoka Paga, izjavila je direktorica Turističke zajednice grada Novalje Marina Šćiran.

Priča koja je Metajnu pretvorila u Mars

Life on Mars Trail međunarodna je trail utrka koja se održava u Metajni, u jednom od najupečatljivijih krajolika hrvatske obale. Staza vodi trkače kroz kamene predjele prošarane tragovima soli, uz tirkizne uvale i more, stvarajući doživljaj zbog kojeg se često kaže da se upravo ovdje Zemlja najviše približila Marsu.

Deveto izdanje utrke održano je u ožujku 2026. godine te je, unatoč snažnoj marčanoj buri i pomicanju termina za jedan dan, okupilo oko tisuću trkača. Upravo su snaga prirode, energija sudionika i jedinstven spoj sporta, krajolika i emocija postali okosnica nagrađenog filma.

Važnost i autentičnost utrke potvrđuje i oznaka Hrvatski otočni proizvod – HOP, koju Life on Mars Trail nosi u kategoriji nematerijalnog dobra. Oznaka dodatno ističe njegovu čvrstu povezanost s otokom Pagom, lokalnim identitetom i posebnostima prostora u kojem je nastao.

Sljedeća postaja – jubilarni deseti Mars

Osvojena nagrada stiže uoči velikog jubileja. Deseto izdanje Life on Mars Traila održat će se 20. ožujka 2027. godine, kada će se trkači iz Hrvatske i inozemstva ponovno okupiti u Metajni i krenuti preko jednog od najneobičnijih trail terena na Jadranu.

Jubilarno izdanje donijet će novu priliku za slavljenje svega što je Life on Mars Trail izgradio tijekom proteklog desetljeća – sportskog izazova, zajedništva, poštovanja prema prirodi i nezaboravnog osjećaja trčanja krajolikom koji izgleda kao da nije s ovoga svijeta.

Objava Life on Mars: priča koja je Metajnu pretvorila u Mars pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Zalazak sunca ima moć smiriti naše misli i natjerati nas da zastanemo i razmislimo o ljepoti koja nas okružuje. Kako bismo vas inspirirali da istražite sve ono što Majka priroda može stvoriti, ovo su neka od turističkih odredišta u Hrvatskoj s najljepšim zalascima sunca.

Zanimljivost o zalascima sunca: svijetle, crvene, čiste boje noću znače da je zrak čist na zapadu i da će ujutro biti lijepo vrijeme. Crveno nebo ujutro znači kako je dobro vrijeme s visokim tlakom već prošlo. To znači kako će na istok doći vrijeme s niskim tlakom (oluje).

Gdje ćete pronaći najljepši zalazak sunca?

Zalazak sunca u Rovinju

Za sve one željne romantike zalazak sunca u Rovinju je zaista pravi doživljaj. Bez obzira je li se nebom miješaju čisto zlatno, crvene, narančaste i roza boje ili je pak sunce u zalasku djelomično sakriveno oblacima biti će to večer za pamćenje.

Ovaj je prekrasni istarski gradić kao stvoren za romantiku, a ima li što romantičnije od zalaska sunca? Zauzmite (s čašom malvazije u ruci) svoj položaj na stijenama i kad prvi put vidite zalazak sunca u Rovinju, priznat ćete da ljubav na prvi pogled zaista postoji! 

U predvečerje je moguće sa gradske rive organizirano, brodom, krenuti na neki od rovinjskih otoka i uživati u zalasku sunca i smiraju dana.

Morske orgulje u Zadru

Alfred Hitchcock jednom je ustvrdio da Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu rekavši: ”Zadar ima najljepši zalazak sunca na svijetu, još ljepši od onog u Key Westu, na Floridi, kojeg se hvali prilikom svakog zalaska”, a svi znamo kako je slavni redatelj imao oko za dobar kadar. Spektakularne boje i zvuk morskih orgulja ostavit će vas bez daha, baš poput njegovih filmova, a nijedna repriza nikad neće biti dosadna. Svakako, must-see!

Pozdrav suncu i Morske orgulje – S ovog se mjesta pruža pogled na Zadarski kanal, otoke i na zalazak Sunca, čija je ljepota u Zadru posebno poznata.

Zalazak sunca na Dravi

Za one koje žele biti originalniji od beskrajnog niza fotki crvenog neba i mora, zalazak sunca nad Dravom bit će potpuni hit. Osim za ribiče, Drava je pravi mali raj za čarobne fotografije uranjanja sunca u rijeku, a svaki kadar bez imalo truda izgledat će poput bajke.

Mnoštvo je lokacija odakle možete promatrati zalazak na Dravi. Mi predlažemo Osijek, popularno nazvan i ”lega-grad” odakle se pružaju prekrasni prizori.

Da ne duljimo, fotografija gdje Drava ljubi nebo, reći će vam više od tisuću riječi.

Mon Perin, Bale

Bale u Istri su mala općina smještena na zapadnom priobalju Istre, izgrađena na brežuljku te okružena maslinicima i vinogradima. To je općina puna mističnih tajni, povijesti, ali i nekakvog posebnog mira koji obuzima svakog tko ih posjeti. 

Poznati ljubavnik Casanova je, kako kaže legenda, posjetio palaču Bembo-Soardo u dva navrata – 1743. i 1744. godine i sumnja se kako je tamo imao ljubavnu aferu s nekadašnjom vlasnicom. Legenda kaže kako je čak i Casanova izjavio kako je upravo u Balama najljepši zalazak sunca na svijetu.

Ako želite promatrati zalazak sunca u ovom malenom istarskom mjestu, predlažemo da se locirate na područje kampa Mon Perin, sjednete uz more ili prošećete uz obalu. Prizori ružičastih i crvenih boja stopljenih s morem ostavit će vas bez daha, a romantičarima će posebno ugrijati srce.

Lopud – bezvremenski dalmatinski raj

Otok Lopud je smješten svega nekoliko nautičkih milja od UNESCO-ovog Dubrovnika. Ovaj otok odiše mirom i jednostavnošću življenja. Ondje nema pretjerane gužve niti automobila pa je idealan za sve koji traže svoju zen oazu na godišnjem odmoru.

Na Lopudu se nalaze i brojne zanimljivosti, uključujući naizgled najviše palme u cijeloj Europi, kao i prvi europski betonski hotel, sagrađen 1936. godine.

Na Lopudu ćete ugledati najljepše zalaske sunca na obali. Još kad tomu dodamo miran i opuštajući ambijent, dobit ćete večer iz snova koja će vam opustiti tijelo i um, a ugrijati srce svojim toplim bojama koje se prelijevaju po nebu.

Srcoliki otok za romantične duše

Srcoliki otočić na sjeverom dijelu Pašmanskoga kanala zbog specifičnog srcolikastog oblika prozvan je Otokom ljubavi. Većinom ga posjećuju zaljubljeni i oni koji na njemu izgovaraju sudbonosno “da” te s njega metaforički uplovljavaju u bračnu luku. Dakle ako imate u planu zaprositi ljubav svog života upravo ovaj otočić nedaleko Zadra neka vam bude odredište. Predlažemo da to učinite u zalazak sunca kad je pogled s Galešnjaka najljepši.

Do njega je najjednostavnije doploviti brodom iz obližnjih mjesta, a oni malo hrabriji na njega dolaze pedalinama ili plivajući. Otok nije naseljen te stoga odličan izbor za one koji žele uživati u netaknutoj prirodi i smaragdno plavome moru. Bilo da ste aktivan tip ili dan želite provesti opuštajući se na jednoj od brojnih šljunčanih plaža, Galešnjak na samo 0,132 četvorna kilometra nudi za svakog ponešto.

Ako ste dovoljno hrabri, dočekajte zoru pod zvjezdanim nebom u dobrom društvu. Osim zalaska, oduševit će vas i zora na Galešnjaku i svjetle, nježne boje sunca koje se probija na horizontu.

I za kraj: Popis nekih od najljepših zalazaka sunca u svijetu

1. Taj Mahal, Indija
2. Pustinja Atacama
3. Matterhorn
4. Punta del Este, Urugvaj
5. Zanzibar, Tanzanija
6. Otok Skye, Škotska
7. Santa Monica, Kalifornija

Naslovna fotografija: Pixabay

Objava Najljepši zalasci sunca u Hrvatskoj: Neki od njih oduševili su čak i Hitchcocka i Casanovu pojavila se prvi puta na Turističke priče.

Hrbat planine gledan s istoka, iz smjera Ogulina, nalik je golemom okamenjenom divu. Div je polegao na leđa, glava mu je glavni vrh Kleka, a noge uspavanog gorostasa su dvije hridi Klečica. Div se doima kao da je duboko usnuo, no neka druga bića ne daju mu mira za olujnih noći. Legenda kaže da kada oko Kleka sijevaju munje i praskaju gromovi, to vještice pozivaju na sijelo na njegovom vrhu.

Povjesničar i pisac Rudolf Strohal zapisao je krajem 19. stoljeća narodne predaje o klečkim vješticama u obliku priča. Junakinje pripovijetki, coprnice s Kleka kuhaju tajnovite trave i ulja, mažu se s njima, lete na Klek ili jašu slugu do vrha, pustoše gostionice, satima plešu u kolu vještičje plesove, usmrćuju muževe i proždiru djecu… i bave se kojekavim drugim vradžbinama i opačinama. No, mnogi mitovi koje Strohal bilježi kao pučku predaju, uistinu su iskazi žena optuženih da su vještice, te svjedoka i sudaca na stvarnim suđenjima vješticama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom 17. i 18. stoljeća.

///U zavičaju ba(j)ke

Klek je na tim suđenjima u vještičjim priznanjima često navođen kao mjesto njihovih sastanaka. To se ne odnosi samo na procese ženama iz Ogulina i okolice, već i primjerice Zagrepčankama. O toj nadalekoj ozloglašenosti Kleka izvijestio je već slovenski povjesničar i znanstvenik Johann Weichard Valvasor u putopisima objavljenim 1649. godine. Neke od žena osuđenih da su klečke coprnice skončale su život na lomači. Jedna od vještica, međutim, prema pučkoj legendi bila je skamenjena. Na ulazu u selo Bjelsko podno Kleka nalazi se kamena hrid nalik gljivi, koju narod zove (Visi)Baba.

Vještice – vile koje se služe zlobnim čarolijama

I dok su progoni i istrebljenja vještica u zapadnoj Europi na vrhuncu u 17. stoljeću, u Hrvatskoj najstrašniji oblici mučenja i pogubljenja žena optuženih da su vještice počinju tek 1698. Kraj im slijedi odredbom carice Marije Terezije iz 1758. godine. U optužbama protiv vještica predbacuje im se da su sklopile ugovor s vragom i općile s njime. Pretvarale su ljude u životinje, uništavale ljetinu, zavodile muževe… i još mnogo toga što uvijek i nije imalo veze s narodnim sujevjerjem. U pučkim kazivanjima karlovačkog kraja vještice su zapravo često bile tek vile koje su se služile zlobnim čarolijama.

Ali, za inkvizitore toga doba, vještice su bile i travarke i druge žene koje su se bavile “poganskim” liječenjem i iscjeljivanjem, ali i samosvjesne djevojke koje su odbijale biti poslušnice u “muškom svijetu” kojeg su nametali ondašnje plemstvo i crkva. Tako se hrvatski ban Nikola Frankopan za Božić 1620. razbolio u Bosiljevu “… jer su ga vještice svojim čarolijama lišile mogućnosti upotrebe nogu. Bolesniku je došla jedna vještica koja se je hvastala, da će ga izliječiti čarobnjačkim bajanjem i tajnim čarolijama…”. To joj navodno nije uspjelo, te je bana izliječio svećenik. Strohal, međutim, ističe: “Ovakve babe vračare imale su u narodu vrlo velik ugled. Njima je narod mnogo više vjerovao no liječnicima. U novije istom vrijeme nestaje baba vračara.”

Kada su sa stijena Kleka “protjerane” vještice, osmjelili su ga se posjećivati ljudi. Tako se 1838. na Klek penje saski kralj i botaničar Friedrich August II. u pratnji ogulinskog časnika Josipa Jelačića, kasnijeg hrvatskog bana. Nakon uspona na Klek 1874. godine, dr. Johanes Frischauf, sveučilišni profesor iz Grazza, sastao se u Ogulinu s časnikom i književnikom Budom Budisavljevićem, te pravnikom i piscom Vladimirom Mažuranićem (sinom hrvatskog bana Ivana Mažuranića). Sastanak je bio poticaj osnivanju Hrvatskog planinarskog društva iste godine u Zagrebu.

Osim Kleka legende o vješticama krije i Ozalj, a vile se kriju na Rastokama

Nakon Kleka, na zlu glasu po “babljim poslima” bio je nekoć i ozaljski kraj. Povjesničar Emilij Laszowski spominje da su i u njegovo vrijeme, početkom 20. stoljeća stanovnici Trga vjerovali da se na tamošnjem otočiću na Kupi u noći roče vještice koje se onuda u kočijama voze. Kao vještica je, primjerice, u Ozlju spaljena 1694. Dora Lagenka, a 1749. odrubljena je glava Bari Petruši iz Vivodine i potom s tijelom bačena u lomaču.

Kao i Ogulinu, i u Ozlju i drugdje u okolici Karlovca i danas, kako je to istaknuo kustos Gradskog muzeja Karlovac Igor Čulig, “… razotkrivamo još uvijek duboko ukorijenjenu sklonost nekih stanovnika ovog kraja da u neobičnome, a pogotovo zlosretnome, makar posumnjaju u vještičja posla.” Čulig je napisao i dramu o vještici Bari Petruši koja je izvedena na starom gradu Dubovcu 2000.

Legenda o vilama u Rastokama postoji koliko i samo naselje Rastoke. Dok su mlinovi žličari cijelu noć mljeli kukuruz i pšenicu, mlinari i mlinarice družili su se uz petrolejke  i dugo u noć prepričavali razne priče iz života. Za to vrijeme – rastočke vile bi uzimale konje koje su mlinari ostavljali  pod sjenicima da se odmore za put natrag kući. U ranu zoru, vile bi vraćale konje – zadihane, umorne, znojne i s mnoštvom sitnih pletenica spletenih od grive. One bi pak prale svoje rublje u Slunjčici, plesale kolo i igrale, zvale da im se mlinari pridruže…

///Grad Slunj primio svjetsku turističku nagradu UNWTO-a

I danas se rado okupljaju, pa ih mogu vidjeti svi koji to doista žele i provode vrijeme na slapu Vilina kosa…

///Gdje u Hrvatskoj možete vidjeti vile?

Objava Klek, Ozalj i Rastoke kriju legende o vješticama i vilama pojavila se prvi puta na Turističke priče.