Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, jedna je od najstarijih živih tradicija u Europi. Ovaj jedinstveni blagdan, koji se neprekidno slavi od 972. godine, duboko je utkan u identitet Grada i njegovih stanovnika. Nije slučajno da je upravo Festa upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine – ona nije tek događaj, već način života i simbol zajedništva.
U središtu Feste stoji legenda o svetom Vlahu koji se, prema predaji, ukazao dubrovačkom svećeniku i upozorio Grad na opasnost. Od tada do danas, Dubrovnik svakog veljače živi u znaku svog Parca.
Sloboština i Grad otvoren svima
Jedan od najposebnijih elemenata Feste svetog Vlaha je tzv. sloboština – razdoblje u kojem su u povijesti svi, bez obzira na prijestupe, mogli slobodno ući u Grad. Ova praksa, uvedena kako bi svi vjernici mogli sudjelovati u proslavi, dodatno naglašava ideju pomirenja i zajedništva koja prati Festu stoljećima.
Iako se vremena mijenjaju, duh sloboštine i danas se osjeti u Dubrovniku tijekom Feste. Grad postaje mjesto susreta, povratka i zajedničkog slavljenja, osobito za brojne Dubrovčane koji se tada vraćaju kući.
Festa koja se mijenja, ali ostaje ista u srži
Kroz stoljeća se Festa svetog Vlaha prilagođavala novim vremenima. Svaka generacija dodala je nešto svoje, ali temeljne vrijednosti ostale su iste – vjera, tradicija i snažna povezanost s Gradom. Danas Festa objedinjuje vjerske obrede, kulturne programe, umjetnička događanja i edukativne sadržaje, čineći je relevantnom i suvremenom.
Upravo ta ravnoteža između starog i novog čini Festu svetog Vlaha živom tradicijom, a ne tek povijesnim sjećanjem.
Program Feste svetog Vlaha 2026.
Program proslave Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2026. započinje u ponedjeljak, 26. siječnja, a traje do nedjelje, 8. veljače. Tijekom četrnaest dana Grad postaje pozornica bogatog i raznovrsnog programa koji obuhvaća vjerska, kulturna, umjetnička, edukativna i tradicijska događanja.
Program je osmišljen za sve generacije, pa uključuje radionice, izložbe, predavanja, kazališne predstave, programe za djecu i mlade, koncerte te humanitarne i glazbene večeri. Posebno mjesto, kao i svake godine, zauzimaju tradicionalni sadržaji koji su neizostavni dio Feste.
Središnji vjerski sadržaji održavaju se u danima uoči blagdana i na sam blagdan svetog Vlaha. Na Kandeloru, 2. veljače, održava se svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, uz dodjelu javnih priznanja, dok se u poslijepodnevnim satima ispred Zborne crkve sv. Vlaha svečano otvara Festa.
Dan Parca i procesija gradskim ulicama
Vrhunac Feste je u utorak, 3. veljače, na blagdan svetog Vlaha. Središnje euharistijsko slavlje održava se ispred dubrovačke katedrale, nakon čega slijedi tradicionalna procesija gradskim ulicama. Barjaci, nošnje, trombunjeri i okupljeni vjernici stvaraju prizor koji Dubrovnik čini posebnim upravo u zimskim mjesecima.
Završnica Feste održava se u nedjelju, 8. veljače, okupljanjem barjaka i hodočasnika ispred Zborne crkve sv. Vlaha te odlaskom na Goricu svetoga Vlaha. Po povratku u Grad slijedi svečani doček barjaka, spuštanje barjaka ispred crkve sv. Vlaha i službeno zatvaranje Feste.
Dubrovnik zimi – pravo vrijeme za doživjeti Grad
Festa svetog Vlaha idealan je razlog za posjet Dubrovniku izvan ljetne sezone. Grad je tada mirniji, autentičniji i okrenut svojim običajima. Šetnja Stradunom tijekom Feste nudi uvid u Dubrovnik kakav rijetko viđamo – Grad koji slavi samoga sebe.
Za putnike željne autentičnog doživljaja, zima u Dubrovniku i Festa svetog Vlaha pružaju iskustvo koje ostaje dugo u sjećanju.
