Umjesto Googlea, vodiča i deset otvorenih kartica u pregledniku, sve više putnika svoj odmor počinje jednim pitanjem umjetnoj inteligenciji. Napravili smo jednostavan eksperiment i pitali ChatGPT što bi preporučio turistu koji prvi put dolazi u Hrvatsku. Neki odgovori bili su očekivani, ali izbor otkriva i zanimljivu sliku Hrvatske kakvu danas “vidi” umjetna inteligencija.
Nekada smo prije putovanja kupovali turističke vodiče. Onda smo sate provodili na Googleu, čitali blogove, gledali YouTube i pregledavali Instagram. Danas je sve češće prvi korak mnogo jednostavniji.
“Idem prvi put u Hrvatsku. Gdje da idem?” Pitanje smo postavili ChatGPT-u, bez dodatnih sugestija o destinacijama.
Zadatak je glasio: preporučiti deset mjesta turistu koji prvi put dolazi u Hrvatsku i želi u jednom putovanju upoznati različita lica zemlje – more i otoke, povijest, prirodu, gastronomiju i kontinentalnu Hrvatsku.
Rezultat je zanimljiv.
Dubrovnik je i dalje gotovo nezaobilazan
Na vrhu preporuka našao se Dubrovnik. Teško je očekivati drukčiji rezultat. Dubrovačke zidine, povijesna jezgra pod zaštitom UNESCO-a i globalna prepoznatljivost grada čine Dubrovnik jednom od prvih asocijacija na Hrvatsku.
Umjetna inteligencija pritom ga ne preporučuje samo zbog poznatih lokacija. U odgovoru se naglašavaju šetnja gradskim zidinama, pogled na Jadran, povijest Republike i mogućnost kombiniranja grada s izletima na okolne otoke. Za nekoga tko Hrvatsku vidi prvi put, Dubrovnik ostaje jedan od njezinih najsnažnijih turističkih simbola.
Split nije samo Dioklecijanova palača
Drugi veliki dalmatinski grad također se našao visoko na listi. Split umjetna inteligencija prepoznaje kao spoj živoga grada i antičke baštine. Dioklecijanova palača jest polazište, ali preporuka se ne zaustavlja na Peristilu.
Riva, Marjan, gradske plaže, gastronomija i posebno mogućnost nastavka putovanja prema otocima daju Splitu veliku prednost. Drugim riječima, AI ga vidi i kao destinaciju i kao odličnu bazu za istraživanje srednje Dalmacije.
Plitvička jezera predstavljaju onu drugu Hrvatsku
Nakon obale dolazi na red priroda. Nacionalni park Plitvička jezera očekivano je među glavnim preporukama turistu koji prvi put dolazi u Hrvatsku.
Jezera, slapovi i šetnice kroz jedan od najpoznatijih hrvatskih nacionalnih parkova pokazuju da turistička slika Hrvatske ne završava na Jadranu. Zanimljivo je da upravo Plitvice umjetna inteligencija često koristi kao protutežu obali, mjesto koje treba uključiti u itinerar kako bi se vidjelo koliko je Hrvatska krajobrazno raznolika.
Hvar pobjeđuje među otocima
Kada treba izabrati hrvatski otok za prvi posjet, Hvar ima veliku prednost. Grad Hvar, Stari Grad, Pakleni otoci, plaže, gastronomija i vino stvaraju paket koji je lako preporučiti nekome tko o hrvatskim otocima još ne zna mnogo.
Hvar pritom ima ono što je umjetnoj inteligenciji posebno važno pri sastavljanju itinerara – dovoljno različitih sadržaja na relativno malom prostoru.
Rovinj predstavlja Istru
Ako Dubrovnik predstavlja jug Dalmacije, Rovinj u ovom izboru preuzima ulogu jednog od glavnih predstavnika Istre. Stara gradska jezgra, crkva svete Eufemije, uske kamene ulice, more i gastronomija daju mu prepoznatljivu mediteransku sliku.
No preporuka Rovinja zapravo je preporuka za šire istraživanje Istre. AI uz njega povezuje Motovun i unutrašnjost poluotoka, tartufe, maslinovo ulje i istarska vina. Time Istra u itineraru dobiva nešto što ostale obalne destinacije nemaju u tolikoj mjeri, vrlo snažnu gastronomsku komponentu.
Zadar dobiva bodove zbog zalaska sunca, ali i položaja
Zadar se našao među preporukama zbog kombinacije povijesne jezgre, Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, no postoji još jedan razlog. Njegov položaj omogućuje relativno jednostavno kombiniranje grada s otocima i nacionalnim parkovima pa se dobro uklapa u putovanje gosta koji Hrvatsku želi upoznati u desetak dana.
Zanimljivo je koliko su Morske orgulje postale važan dio međunarodne turističke slike Zadra. Za algoritam one nisu tek gradska atrakcija nego jedno od obilježja po kojem razlikuje Zadar od drugih jadranskih gradova.
Korčula kao mirnija otočna priča
Uz Hvar, među otočnim preporukama pojavljuje se Korčula. Povijesna jezgra grada Korčule, vino, plaže i mogućnost sporijeg istraživanja otoka daju joj nešto drugačiji karakter.
Ako Hvar predstavlja poznatiju i življu otočnu Hrvatsku, Korčula u ovakvom itineraru predstavlja njezinu mirniju stranu.
Šibenik pokazuje koliko je Hrvatska jaka u povijesnim gradovima
Šibenik je zanimljiv izbor jer se nalazi između globalno prepoznatljivijih Splita i Zadra. Katedrala svetog Jakova pod zaštitom UNESCO-a, tvrđave, stara gradska jezgra i blizina Nacionalnog parka Krka čine ga logičnim izborom za gosta koji želi kombinirati gradsku baštinu i prirodu.
Upravo takve kombinacije umjetna inteligencija često favorizira – destinacije iz kojih se u kratkom vremenu može doživjeti nekoliko različitih iskustava.
Zagreb je potreban da bi slika Hrvatske bila potpuna
Hrvatska bez Zagreba u ovakvom bi izboru ostala gotovo potpuno mediteranska zemlja. Glavni grad zato ulazi na listu kao potpuno drugačije iskustvo.
Gornji grad, Dolac, parkovi, muzeji, kafići i svakodnevni gradski život pokazuju gostu Hrvatsku koja nema mnogo veze s razglednicama plaža i otoka. Zagreb je ujedno prirodna ulazna ili izlazna točka za brojne međunarodne goste pa ga je jednostavno uklopiti u širi itinerar.
A onda iznenađenje – Baranja
Posljednje mjesto nam je možda najzanimljivije. Umjesto još jednog otoka ili jadranskog grada, među preporuke smo dobili Baranju i Kopački rit.
Zašto?
Zato što takav izbor mijenja cijelu priču o Hrvatskoj.
Park prirode Kopački rit, vinogradi, vinske ceste, tradicionalna gastronomija, Dunav i Drava te blizina Osijeka turistu pokazuju prostor koji se potpuno razlikuje od Dalmacije ili Istre. Ako je zadatak upoznati različita lica Hrvatske, istok zemlje zapravo ima puno smisla.
Što nam ovaj mali eksperiment zapravo govori?
Najzanimljiviji dio nije pitanje je li umjetna inteligencija odabrala “najboljih” deset mjesta. Takva objektivna lista zapravo ni ne postoji.
Zanimljivije je ono što se događa s načinom na koji putnici dolaze do destinacija. AI ne funkcionira poput klasične Google pretrage u kojoj korisnik dobije niz poveznica pa sam otvara deset stranica i uspoređuje informacije. Putnik postavi pitanje i dobije već složenu preporuku.
A onda nastavlja razgovor:
- „Imam samo sedam dana.“
- „Ne želim gužvu.“
- „Putujem s djecom.“
- „Volim vino.“
- „Nemam automobil.“
- „Želim potrošiti najviše 1.500 eura.“
Svaki dodatni odgovor mijenja itinerar. Upravo bi to mogla biti jedna od najvećih promjena u načinu na koji ćemo planirati putovanja.
Hoće li AI zamijeniti Google pri planiranju putovanja?
Vjerojatno ne u potpunosti. Putnik i dalje mora provjeriti cijene, vozne redove, radno vrijeme, dostupnost smještaja i aktualne informacije. Fotografije, iskustva drugih putnika i kvalitetne turističke priče također ostaju važan dio odluke, ali mijenja se trenutak u kojem destinacija mora privući gosta.
Nekada je bilo važno pojaviti se na prvoj stranici Googlea. Danas postaje važno i nešto drugo: hoće li vas umjetna inteligencija uopće preporučiti kada netko pita kamo treba putovati?
Za hrvatske destinacije to je pitanje koje bi vrlo brzo moglo postati jednako važno kao SEO. Jer možda turist budućnosti neće prvo upisati “najljepša mjesta u Hrvatskoj” u tražilicu. Možda će jednostavno pitati: “Imam deset dana. Pokaži mi Hrvatsku“, a onda će odluku o njegovom prvom susretu s Hrvatskom barem djelomično oblikovati – algoritam.
