“Ta manifestacija treba trajati vječno i nikada ne smije prestati”, govorio je Dragutin Žanić – Karla, čovjek koji je osmislio i pokrenuo Vinkovačke jeseni. Njegova vizija i odvažnost šezdesetih godina prošlog stoljeća pretvorile su Vinkovce u središte hrvatske tradicijske kulture, a slavonsku baštinu podigle na nacionalnu razinu.
Od političara do vizionara
Dragutin Žanić – Karla bio je političar, pravnik, bankar, ali iznad svega čovjek ideje. Rođen i školovan u Vinkovcima, nakon studija prava u Zagrebu započeo je političku i poslovnu karijeru. Bio je dva mandata gradonačelnik Vinkovaca, tri puta zastupnik Sabora, predsjednik kotara i komore, te direktor Jugobanke u kojoj je otvorio stotine novih radnih mjesta. Ipak, ono po čemu ga Vinkovci i Slavonija pamte jest stvaranje Vinkovačkih jeseni.
Karla je imao snažnu viziju: vjerovao je da svaki veći grad ili selo mora čuvati i njegovati vlastitu kulturnu baštinu. Upravo ta ideja vodila ga je kada je, šezdesetih godina, okupio skupinu entuzijasta i predložio osnivanje velike folklorne smotre koja će prikazati bogatstvo Slavonije.
Zašto baš tada?
Nakon Drugog svjetskog rata kulturni život na selima gotovo je zamro. Male folklorne smotre, koje su do tada okupljale ljude, prestale su se održavati, a narodne nošnje, koje su se čuvale samo za posebne prigode, počele su se prodavati u inozemstvo. Postojala je stvarna opasnost da se pjesma, ples i običaji izgube.
Karla je prepoznao taj trenutak. – U ono vrijeme trebalo je imati hrabrosti i političko zeleno svjetlo za ovakvu ideju, prisjeća se njegova supruga Marina. I doista, bilo je potrebno mnogo odvažnosti da se u tadašnjem političkom kontekstu pokrene manifestacija koja njeguje nacionalni identitet i tradiciju.
Godina prekretnice – 1966.
Nakon što je ideja sazrela, 1966. godine stvoreni su uvjeti za prvu veliku manifestaciju. Upravo te godine obilježavale su se značajne obljetnice: 200 godina školstva u Hrvatskoj, 100 godina Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i 60 godina smrti Josipa Kozarca. Karla i njegovi suradnici odlučili su iskoristiti taj trenutak.
Formiran je organizacijski odbor, a datum održavanja smotre odabran je za rujan, u vrijeme berbe jabuka na plantaži Borinci, najvećoj u Europi. Jabuka je odabrana i kao simbol Jeseni. Ime manifestacije nije bilo upitno. “Ta manifestacija treba se zvati Vinkovačke jeseni, u množini, jer mora trajati vječno”, govorio je Karla.
Prve Vinkovačke jeseni održane su 18. rujna 1966. Sam Karla otvorio je manifestaciju uz izvođenje hrvatske himne – čin koji je tada bio i hrabar i simboličan.
///Otkrivamo zbog čega u rujnu svi putevi vode u Srijem i Slavoniju
Podrška intelektualaca i umjetnika
Veliku ulogu u realizaciji ideje imao je akademski kipar Vanja Radauš, Karlin blizak suradnik i prijatelj. Njih dvojica dijelili su istu viziju – da Slavonija zaslužuje manifestaciju kojom će se predstaviti široj javnosti. Podrška je stizala i od drugih intelektualaca i slavonskih političara u Zagrebu, što je pomoglo da manifestacija dobije prostor i značaj koji zaslužuje.
Vinkovačke jeseni – simbol identiteta i baštine
Ono što je počelo kao hrabra vizija jednog čovjeka, ubrzo je preraslo u najveću smotru folklora u Hrvatskoj. Vinkovačke jeseni danas okupljaju tisuće sudionika iz cijele zemlje i inozemstva, a posjetitelji imaju priliku uživati u bogatstvu tradicijske kulture – pjesmi, plesu, nošnjama, gastronomiji i običajima.
Za lokalnu zajednicu, Jeseni nisu samo kulturna manifestacija, već i snažan turistički brend koji svake godine privlači desetke tisuća posjetitelja. Grad Vinkovci i Slavonija zahvaljujući njima postaju prepoznatljivi i izvan granica Hrvatske.
Naslijeđe koje traje
Karla je za života bio ponosan na uspjeh manifestacije, ali i svjestan da će njezina prava snaga doći tek kasnije. Bio je u pravu. Danas, gotovo 60 godina nakon prvih Jeseni, ova manifestacija živi njegovu ideju kako pjesma, ples i običaji ne smiju nestati.
U svakom kutku Vinkovaca može se pronaći trag njegovih projekata i vizije – od infrastrukturnih zahvata do kulturne baštine. No, najveće naslijeđe koje je ostavio su Vinkovačke jeseni, manifestacija koja je postala simbol Slavonije i Hrvatske.
“Karla, nemoj nikada dopustiti da se ugase Vinkovačke jeseni, jer Vinkovci će bez njih biti zaboravljeni grad”, rekao mu je jednom prijatelj Vanja Radauš. Danas znamo – Karla nije dopustio da se to dogodi.
Jubilarne 60. Vinkovačke jeseni
Na kraju podsjetimo kako će od 12. do 21. rujna 2025. Vinkovci ponovno postati središte tradicijske kulture Hrvatske, ali i šire, jer nas očekuje jubilarno izdanje manifestacije Vinkovačke jeseni – šezdeseto po redu. Manifestacija koja već desetljećima čuva i promiče kulturnu baštinu Slavonije i hrvatskog folklora ove godine dolazi u posebno svečanom ruhu, prožeta glazbom, plesom, mirisima slavonske kuhinje i emocijom zajedništva.
///Jubilarne 60. Vinkovačke jeseni donose bogat program tradicije, glazbe i novih sadržaja
