Hrvatski sabor je jednoglasno izglasao Zakon o proglašavanju Parka prirode “Dinara”. Hrvatska tako trenutno ima 12 parkova prirode i osam nacionalnih parkova. Priča oko proglašenja Dinare parkom prirode zakotrljala se 2018. godine na inicijativu Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, te jedinica lokalne samouprave s tog područja.
Najviši vrh Hrvatske je Sinjal koji se nalazi upravo na Dinari, a visok je 1831 metar. Inače bili smo među rijetkim zemljama koje nisu zaštitile svoj najviši vrh, a na ovu odluku stanovnici čekaju 15 godina. Mještani ovog kraja sada sve nade polažu u turizam što kroz mogućnost smještaja što kroz gastronomsku ponudu koja bi uključivala lokalne proizvođače hrane. Priznanje je ovo Dinari na kojoj raste čak petina vrsta hrvatske flore. Planinari i alpinisti dolaze ovdje iz cijelog svijeta, a proglašenje parka je prilika za razvoj i to održivi, cijelog područja Dinare.
Pretpostavlja se da ime Dinara potječe od ilirskog plemena Dindari, no za to nemamo nikakvih dokaza. Poznato je kako je Dinara dala ime cijelome planinskom prostoru od slovenskih Alpa do planina u Makedoniji Dinaridima. Vrh Dinare sastoji se zapravo od dvije podjednako visoke glavice međusobno udaljene pedesetak metara. Jedna od njih označena je bijelim stupom, a na drugoj je pet metara visok metalni križ. Na geodetskom stupu jasno pričvršćena je kutija u kojoj je žig za planinare koji za uspomenu na vrhu utisnu žig u svoje planinarske dnevnike.
Središnja Dinara pogled iz Suhog polja Foto: Wikipedia
Područje parka obuhvaća hrvatski dio planina Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišnog i gornjeg dijela toka rijeke Cetine te krških polja uz Cetinu – Hrvatačko, Paško i Vrličko. Park prirode “Dinara”, značajan je zbog očuvanih izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, brojnih divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih i poluprirodnih staništa, vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i kulturno – povijesnim lokalitetima.
Površina novoproglašenog parka iznosi 63.000 hektara, a područje koje se ovim Zakonom proglašava parkom prirode nalazi se u Splitsko–dalmatinskoj županiji s udjelom od 63 % kopnene površine te u Šibensko–kninskoj županiji s 37 % površine. Za provođenje ovoga Zakona za osnivanje javne ustanove te upravljanje zaštićenim područjem u državnom proračunu je predviđen iznos od 474.000 kuna u ovoj i 529.000 kuna u 2022. godini.
Naslovna fotografija: Pixabay
