Popularni Samoborček danas bi proslavio 120 godina

U svojoj povijesti Samobor je stoljećima bilježio svoje veze sa Zagrebom. Povezivala ih je svojedobno rimska cesta, zatim je u novije vrijeme preko Podsuseda izgrađena betonska cesta, a danas je auto cestom prema Ljubljani, Samobor idealno povezan sa Zagrebom. Ceste su bile žile kucavice Grada Samobora oduvijek i davale su mu povijesni pečat u kontekstu njegova razvoja. Svoj trajni pečat u prometnoj povezanosti dvaju gradova ostavio je i Samoborček.

Na današnji dan prije 120 godina svoje putovanje započeo je popularni “Samoborček”. Približio je gradove Samobor i Zagreb i bio nezamjenjivo prijevozno sredstvo zagrebačkih izletnika. Desetljećima je prevaljivao dvadesetak kilometara kroz ukupno 25 postaja, a svoju posljednju vožnju odvozio je 31. prosinca 1979. godine. Parnu lokomotivu s vagonima zamijenio je svojedobno u svjetskim okvirima najmoderniji aluminijski diesel elektromotorni vlak, odnosno DEV. No, niti ta tehnološka prednost nije ga mogli spasiti sudbine. Samoborček je na kraju proglašen nerentabilnim i ukinut. Na posljednjoj vožnji nije svirala glazba i nije bilo dirljivih riječi oproštaja. Odvezao se tako “Samoborček” zauvijek u povijest.

POČETAK PRIČE O SAMOBORČEKU

Članak se nastavlja ispod oglasa

Željeznica Zagreb-Samobor predana je na korištenje u javni promet 16. siječnja 1901. godine, a pruga je bila duga 19 kilometara. Iz Zagreba su u Samobor kretala dnevno četiri vlaka, a iz Samobora u Zagreb tri. Posljednji vlak za Samobor prozvali su odmah “kazališni” jer je bio namijenjen putnicima koji bi željeli posjetiti večernju kazališnu predstavu u Zagrebu pa se vlakom s polaskom u 22.45 vratiti kućama u Samobor.

Vrijeme između dva svjetska rata je ono kojeg su se Zagrepčani i Samoborci uvijek s nostalgijom prisjećali pri evociranju uspomena na “Samoborček”. Upravo je to doba obilježeno i nezaboravnim filmom redatelja i scenarista Kreše Golika “Tko pjeva, zlo ne misli”.

Romantična priroda i zelenilo široke okolice Samobora, gorski lanac samoborskog gorja s privlačnim vrhuncima Okića, Plešivice, Oštrca i Japetića mamili su tisuće Zagrepčana u pohodu na Samobor vožnjom u Samoborčeku. Naravno jedan od mamaca bio je i razvijeno samoborsko ugostiteljstvo s bogatom ponudom kvalitetne hrane i vinske kapljice…

SAMOBORČEK KAO POKRETAČ TURIZMA

Samobor je upravo zahvaljujući Samoborčeku postao turističko mjesto i glavno izletište Zagreba između dva rata. Vožnja brzinom od 15 do 20 kilometara na sat posebno je bila atraktivna ljeti u otvorenim vagonima, a potrajala bi i do dva sata uz pjesmu i smijeh putnika. S obzirom na brzinu vlaka kružila je šala kako su rampe na putevima postavljene kako netko ne bi pregazio vlak.

Nekad “Vicinalna željeznica Zagreb-Samobor d.d.”, 1950. postaje Gradska željeznica u Zagrebu. Time je ova željeznica bila jedina u Jugoslaviji koja je poslovala samostalno izvan JŽ-a. Usporedo s obilježavanjem 50 godina djelovanja željeznice Zagreb-Samobor pruga je te 1951. produžena od Samobora do Bregane pa je sada ukupna trasa Samoborčeka bila duga 23.300 metara.

Pet godina kasnije kreće se s izgradnjom aluminijskih diesel elektromotornih vlakova, skraćeno DEV. Atraktivna kompozicija u srebrnoj boji prozvana je popularno “Srebrna strijela”. Bila je to moderna konstrukcija i u svjetskim razmjerima, a najvećim dijelom bila je djelo domaćih tvornica i stručnjaka.

Od sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća jača konkurencija cestovnog prometa. Zbog pada ukupnog prometa i smanjenog dotoka novca sve su manja ulaganja u infrastrukturu i vozila. Bila je i ideja da se napravi turistički vlak s ciljem očuvanja željeznice i njezinog daljnjeg financiranja, ali nikada nije zaživjela.

KRAJ PUTOVANJA SAMOBORČEKA

19. prosinca 1979. udruženi su kapaciteti ZET-a i GŽZ-a u jednu tvrtku. Bio je to početak kraja Gradske željeznice Zagreb i Samoborčeka. 31. prosinca 1979. u 20.40 sati prema Samoboru je krenuo posljednji vlak i time je na simboličan način označen kraj vlaka koji je zbližavao ljude i povezivao sudbine ljudi i dvaju gradova. Do danas je ideja o njegovoj revitalizaciji ostala samo mrtvo slovo na papiru bez izgleda za realizaciju u nekoj skorijoj budućnosti.

Popularna “Peglica” i jedan putnički vagon nalazi se danas u stalnom postavu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Parna lokomotiva proizvedena je 1930. u Njemačkoj i korištena je na pruzi Zagreb-Samobor između 1930 i 1960. godine. I upravo Tehnički muzej prigodnim online predavanjem danas obilježava 120 godina uspostavljanja pruge Zagreb-Samobor i popularnog Samoborčeka. Predavanje je dostupno na Facebook profilu Tehničkog muzeja Nikola Tesla, a snimka će biti dostupna i na YouTube kanalu muzeja.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije