Nakon duže stanke, ponovno sam krenula pisati blogove.
I uočila sam vrlo brzo da su čitatelji željniji fotografija na kojima dominira plavo, dok ja uporno stavljam one na kojima prevladava zelenilo. Jer doista volim zeleno.
A kada nešto objavim na društvenim mrežama, također primjećujem da ljudi bolje reagiraju na morsko plavetnilo.
Nije da ja ne volim more, no najdraže mi je kada je njegova boja kombinacija dvije spomenute. Naime, tirkizna mi je doista jedna od omiljenih.
Stoga sam se zapitala – kako to pomiriti?
I dosjetila se – odgovor je otok Lošinj!
Najkraći opis ovog malog mediteranskog raja mogao bi glasiti: zelenilo borova, morsko plavetnilo i ljekoviti zrak kao kombinacija prva dva spomenuta blaga.
Ljekovita šetnja borovom šumom
Slijedi nekoliko korisnih informacija. Bor sadrži eterična ulja koja djeluju antibakterijski, antigljivično, a čini se i antivirusno.
Preparati izrađeni od bora vrlo su ugodni za upotrebu i ne izazivaju nuspojave. Njegov miris (koji potječe od alfapinena, betapinena, limonena i drugih sastojaka) ljekovit je sam po sebi, tako da su još liječnici starog svijeta preporučivali pacijentima jutarnje šetnje prostorima na kojima raste ovo drveće.
U narodnoj medicini koristi se za liječenje bolesti dišnih puteva, promuklosti, astme, reumatskih oboljenja i gihta. Iskorištavaju se iglice, kora, mladi izdanci i smola. Ukratko, cijela biljka je ljekovita.
Hipokrat je godinama proučavao izuzetno zdravlje stanovništva jednog grčkog otoka prilikom čega je ustanovio da je jedan od razloga borova šuma kojom je bio prekriven.
Primjer drevnih doktora slijede i njihovi današnji kolege koji pacijentima s problemima s plućima i štitnom žlijezdom, uznemirenošću i stresom, preporučuju šetnju borovom šumom.
Slijedi i zanimljivost: imena Borislav, Borka, Velibor i slična ukazuju na veliko poštovanje koje ovo zimzeleno stablo uživa kod ljudi.
Bor se redovno spominjao u najstarijim narodnim pjesmama – kod većine slavenskih naroda poznata je pjesma “Rasti, rasti, moj zeleni bore”. Mnogi od nas upoznati su s frazom “visok kao bor”, ali i onom za ruke izmučene radom: “ispucale mu ruke kao borova kora”.
Lošinj – klimatsko lječilište
Počeci promišljanja o Lošinju kao o klimatskom lječilištu sežu u 19. stoljeće kada su ga austrijski medicinski stručnjaci proglasili izuzetnim mjestom za pomoć u liječenju raznih bolesti, osobito onih dišnih putova. Do današnjih dana ta priča samo raste, usporedo s rastućim brojem gostiju.
Svjesni kako bez turizma nema ni razvoja otoka, ali istovremeno uzimajući u obzir što su im u nasljeđe ostavile prijašnje generacije, Lošinjani odgovornim ponašanjem i planiranjem pokušavaju pronaći kompromis između ovih dviju ideja, dok angažirani i ekološki osviješteni gosti rado sudjeluju u ponuđenim programima.
Jedan takav program je i Respect Lošinj kojemu je cilj da gosti poštuju ovdašnju tradiciju i običaje te konzumiraju i kupuju što više lokalnih proizvoda.
Naziv “otok vitalnosti” po kojemu je Lošinj nadaleko poznat, nije nastao bez razloga. Već je godinama, naime, prepoznat kao klimatsko lječilište, u čemu svakako pomaže raznolikost aromatičnih biljaka i više od 2800 sunčanih sati godišnje.
Ahh, taj tirkiz…
Vratimo se malo na temu boja jer su one na ovom kvarnerskom otoku nešto što na prvu može osvojiti vaša srca.
Tirkizna boja smatra se emocionalnom bojom koja liječi, potiče pozitivne osjećaje i pomaže u ublažavanju stresa. Naziv je dobila po istoimenom mineralu, a ima i drugo ime – akvamarin – koje upućuje na blagotvornost mora, tišinu, mir…
Ovo je jedna od rijetkih boja koja ne uzrokuje negativne asocijacije, nema iritirajuće ili stimulirajuće djelovanje, ne izaziva loše misli.
Tirkizno je povezano sa skladom, smirenošću i ravnotežom unutarnje energije. Također pomaže u poboljšanju pamćenja i koncentracije, potiče kreativnost i maštu te ispunjava samopouzdanjem.
Tirkizne nijanse široko se koriste u raznim tretmanima što ne iznenađuje – zbog mirnih zelenih i plavih tonova. Blagotvorno djeluje na opće emocionalno stanje, smiruje živce, smanjuje utjecaj faktora stresa.
Na otoku vitalnosti doista se na mnogim lokacijama može uživati upravo u toj kombinaciji plavog i zelenog. Iskreno, naišla sam na uvale za koje sam se zapitala mogu li umjetnici naslikati nešto ljepše od ovog što se otvorilo pred mojim očima?
Lošinj u top 100 zelenih destinacija svijeta
Lošinjani su predani očuvanju svog otoka. Naime, dok se drugi uglavnom tek polako ukrcavaju na vlak promišljanja o ekologiji, održivosti i zdravijoj budućnosti, mnogi će se složiti da je Lošinj na tu stanicu već stigao. Ovdje se dugo promišlja o budućnosti pa je u raznim segmentima predvodnik zelenog poslovanja.
Otok vitalnosti je od 2016. godine član prestižnog kluba top sto zelenih destinacija svijeta zadovoljivši čak 111 kriterija za tu titulu. To pokazuje kako je lokalno stanovništvo bilo dovoljno otvoreno i spremno učiniti sve potrebno da njihov prekrasan otok ostane takav i u budućnosti.
Ovo je otok koji je spojio kulturu i gastronomiju, zdrav i moderan način života, uz rekreaciju i promišljanje okoliša oko sebe, dok istovremeno poštuje tradiciju.
Projekt Taste od Vitality
Na otoku vitalnosti, vitalnost se može i okusiti kroz 70-ak lošinjskih delicija certificiranih oznakom Taste of Vitality. Fokus je na jelima koja uključuju nutrijente za promicanje vitalnosti i zdravlja uz stavljanje naglaska na način pripreme hrane.
Riječ je o nutricionistički nadgledanim gastronomskim delicijama koje su u skladu s mediteranskim i lošinjskim načinom života. Važno je i to da se uglavnom sastoje od domaćih namirnica što je jedna posebna priča (koju imam veliku želju ispričati).
Otočno začinsko bilje, ribe, rakovi i školjke iz lošinjskog akvatorija te otočna janjetina, u središtu su ove gastronomske priče koja objedinjuje autentične okuse s prehranom za vitalnost i aktivnostima koje Lošinj nudi – staze, blaga klima i zrak vrhunske kakvoće.
Projekt Taste od Vitality provodi Turistička zajednica Lošinja u suradnji s Gastronautom i lošnjskim ugostiteljima, a nedavno je grupa novinara iz regije i šire imala priliku iz prve ruke doznati o čemu se radi.
Osim uživanja u zdravoj i ukusnoj hrani, novinari su razgledali Muzej Apoksiomena, Miomirisni vrt i brod Nerezinac.
O svemu tome, a ponajviše o projektu Taste of Vitality u novim pričama.
Stay tuned…
