Stotinama godina unatrag, diljem Europe bile su popularne razne viteške igre. Nažalost, danas su gotovo sve prepuštene zaboravu. Možda je upravo to razlog velike popularnosti Sinjske alke, svjetske nematerijalne baštine upisane na listu UNESCO-a 2010. godine.
Alka je simbol borbe za slobodu i mir, za vlastito ognjište, vjeru, nadu.. Ujedinjuje prošlost i budućnost, slavi čast, poštenje, junaštvo, hrabrost i običaje naših predaka.
U alkarskoj ceremoniji, dva momka vode za uzde konja koji simbolizira pašinoga, edeka. Slavodobitnikom postaje onaj tko u tri trke skupi najviše punata. Dogodi li se da više alkara ima isti broj punata, slijedi pripetavanje dok jedan od njih ne skupi više.
Alkar mora biti rođeni Cetinjanin
Sinjska alka započinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka. Njih slijede buzdovandžije i štitonoša koji nosi trofejni turski štit, te vodiči edeka.
Četu predvodi barjaktar – koji nosi zastavu Viteškog alkarskog društva, uz koju je i lik Gospe Sinjske – s pobočnicima, te alkarski vojvoda (zapovjednik alkarske povorke) s ađutantom. Za njima u dvoredu jaši četa alkara s kopljima. Na začelju povorke je alajčauš, zapovjednik čete alkara kopljanika. U alkarskoj povorci sudjeluje najmanje 11, najviše 15, a iznimno 17 alkara kopljanika.
Alkar može biti samo punoljetni žitelj rođen u Cetinskoj krajini, mora imati oko sokolovo i čvrstu desnicu, a prije svega mora biti častan i pošten čovjek.
Bogate odore
Harambaša i alkarski momci u povorci idu pješice. Naoružani su kuburama, handžarom i puškom zapasanim u zmijskom gnijezdu, a obučeni u svečanu narodnu starinsku nošnju Cetinske krajine. Alkarska četa jaše na bogato ukrašenim konjima, a odjevena je u izvornu vitešku odoru sinjskih branitelja s početka 18. stoljeća.
Na glavi alkara je kalpak od kunovine i čelenka od čapljina perja, gaće i dolama su od najbolje modre čoje, bogato vezeni srebrnim ukrasom. Ispod dolame je brokatni krožet i bijela košulja, a na nogama čizme s mamuzama. Naoružani su kopljem i sabljom na lijevom boku.
Sinj – nepokolebljiv i prkosan
Sinj je stoljetni biser, kamen međaš između primorja i kontinenta, obgrljen bliskim planinskim vrhuncima, s Cetinom i njenim pritocima. Tresli su ga potresi, rušili i palili osvajači, nametali tuđe jezike, vjeru i običaje, ali Sinj je uvijek bivao snažniji, nepokolebljiv i prkosan, ističu njegovi stanovnici.
Veliki pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, u slavu veličanstvene pobjede nad Turcima 1715. mu pjeva: “Sinju grade, zlatni buzdovane, od davnine junački megdane..”
U čast svoje nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske, koja je prema predaji, i otjerala Osmanlije (“vidješe ženu u bijelom kako hoda zidinama Sinja”), kao vječni zavjet odanosti i poštovanja, Sinjani utemeljuju vitešku igru Alku, i tako svake godine – prve nedjelje u kolovozu – oživljavaju slavnu pobjedu.
Izgled alke
Naziv Alke (tur./arap. halqa: prsten, obruč) potječe od detalja podloge stremena na sedlu zaplijenjenog konja turskog serasker-paše Čelića. U alkarskoj ceremoniji dva momka vode za uzde konja koji simbolizira pašinoga, edeka.
Alka ima dva koncentrična željezna kruga povezana s tri kraka, tako da je razmak između krugova podijeljen na tri jednaka dijela. Središnji, najmanji krug vrijedi tri punta, gornje polje dva, a dva donja polja po jedan. Tijekom natjecanja, alkar u punom galopu drvenim kopljem sa željeznim vrhom gađa u alku.
Ivo Zorica – najtrofejniji živući alkar
Ovogodišnje Alkarske svečanosti održavale su se sljedećim redosljedom:
BARA – 04. kolovoza 2023.
ČOJA – 05. kolovoza 2023.
ALKA – 06. kolovoza 2023.
Unatoč nepredvidivim vremenskim uvjetima, Sinjska alka je na radost brojnih gostiju uspješno i svečano održana. Pobjednik 308. Bare je alkar Tino Radanović, 308. Čoje alkar Kristijan Bikić, a slavodobitnik 308. Sinjske alke je alkar Ivo Zorica.
Alkar Ivo Zorica slavodobitnik je 308. Sinjske Alke, pobijedio je s ukupno osvojenih devet punata i nakon pripetavanja s Tinom Radanovićem, postao najtrofejniji živući alkar u povijesti ove viteške igre.
Foto: Roko Pavlinušić
