Spli’ski krnjeval službeno je započeo danas, svečanom predajom ključeva Grada Splita na Pjaci, točno “pet do podne”. Time je Split simbolično predao vlast maškarama, smijehu i tradiciji koja seže daleko dublje od modernih karnevalskih običaja. Uz glazbu Promaya benda, kratki scenski performans predaje ključeva, Meštre od krnjevala i podizanje karnevalske zastave, grad ulazi u razdoblje kada je sve dopušteno – barem na trenutak.
Krnjeval kao dio identiteta grada
Spli’ski krnjeval nije samo niz događanja, već dio identiteta grada. Maskiranje, spaljivanje krnje i pučka fešta prisutni su u Splitu još od antičkih vremena, kao ventil zajednice i prilika da se barem jednom godišnje kaže ono što se inače prešućuje. Upravo zato krnjeval i danas ima snažnu društvenu ulogu – on je ogledalo grada, ali i njegov ventil.
Posebnost ovogodišnjeg izdanja krije se u simbolici. Godina 2026. obilježava stotu obljetnicu prve izvedbe operete Mala Floramye Ive Tijardovića, čiji prvi čin upravo prikazuje splitsku karnevalsku noć na Rivi. Moto “sto godina, sto koluri” povezuje povijest, glazbu, kazalište i uličnu feštu u jednu veliku proslavu grada.
Fešta o’ maski i dan za cijelu obitelj
Drugi dio krnjevala, u nedjelju 15. veljače, rezerviran je za Feštu o’ maski i smotru karnevalskih skupina. Povorka kreće sa Zapadne obale prema Prokurativama, a okuplja dječje skupine, udruge i karnevalske ekipe iz Splita, Dalmacije i susjednih krajeva.
Poseban naglasak stavljen je na najmlađe. Program za djecu, izrada maski i face painting na Prokurativama, ali i jedinstveni koncerti pod maskama za bebe u foyeru HNK-a, potvrđuju da krnjeval u Splitu raste zajedno s novim generacijama. Glazbeni dio dana zaključuju Giuliano & Diktatori te Jasna Zlokić, čime se spajaju različite generacije publike.
Pokladni utorak i vrhunac krnjevala
Veliko finale stiže u utorak, 17. veljače, na Pokladni utorak. Velika maškarana povorka formira se ispred HNK-a i prolazi kroz Marmontovu, Rivu i Prokurative, vraćajući karneval u samo srce grada. Posveta stotoj godišnjici Male Floramye dodatno naglašava vezu između Splita, kazališta i ulice.
Večer kulminira tradicionalnom šentencom i spaljivanjem Krnje na gatu Svetog Nikole – trenutkom kada se simbolično spaljuju sve gradske brige, nepravde i nakupljene frustracije. Paralelno, grad živi na više pozornica: od Voćnog trga i Prokurativa do Peškarije, Obrova i prostora ispod Ure, gdje se izmjenjuju DJ programi, koncerti, izložbe i open mic nastupi.
Grad koji zna kako se slavi
Spli’ski krnjeval i ove godine potvrđuje da Split zna slaviti sebe. Ne kao turistički proizvod, nego kao živi običaj koji se prenosi generacijama. U gradu u kojem se još uvijek vjeruje da “u maškaradu more svak”, krnjeval ostaje jedan od rijetkih trenutaka kada se svi susreću – pod maskama, ali iskreno.
