Hrvatski turizam nije samo more i sunce, već i ljudi, tradicija, kultura, gastronomija… Posjetitelj bi trebao osjetiti poveznicu s lokalnim stanovništvom i odredištem koje posjećuje, a gastro priča itekako je važna u jačanju identiteta kraja iz kojega neki prehrambeni proizvod dolazi.
U turizmu je kvalitetan autohtoni prehrambeni proizvod imperativ. Dolaskom u neku regiju želimo osjetiti ono što je u njoj karakteristično, što definira te ljude i određeni kraj. Dođemo li primjerice u Gorski kotar, što ćemo u njemu tražiti?
Od prehrambenih proizvoda, vrlo vjerojatno Goranski medun.
Riječ je o jednom od najboljih primjera povezanosti prehrambenog proizvoda i njegovog identiteta s krajem iz kojeg dolazi – upravo zato što je goranski i što je medun, a ima i zaštitu oznake izvornosti na europskoj razini.
To je posebna vrsta meda kojeg nema uvijek i na svim lokacijama. Ne čudi stoga što na tržištu postiže visoku cijenu.
Medna rosa
Goranski medun proizvode autohtone pčele od medne rose, slatkog soka koji proizvode kukci, najčešće lisne uši.
One svojim rilcem buše tkivo biljaka i prodiru do biljnih sokova iz kojih iskorištavaju tvari, a mednu rosu potom izbacuju iz organizma. Prikupljenoj mednoj rosi pčele dodaju vlastite specifične tvari.
Naravno da je ovaj med samo jedan od elemenata koji odražavaju obilježje toga kraja jer Gorski kotar nudi brojne druge proizvode, a prije svega prekrasnu prirodu i čisti zrak.
Za Goranski medun se već dugo zna – postao je brend – u prilog čemu govori i njegova cijena.
No, pčelarstvo se ne bi smjelo sagledavati i valorizirati samo kroz proizvodnju meda jer ima i drugih pčelinjih proizvoda osim meda, ali i vrlo važnih pčelarskih usluga. Oprašivanje je jedno od najvažnijih.
Svjetski dan pčela
Danas, 20. svibnja, obilježavamo Svjetski dan pčela, malih i vrijednih bića koja imaju presudnu ulogu u održavanju ekosustava.
Pčele su najbrojniji oprašivači na Zemlji i pretpostavlja se da trećina ljudske hrane ovisi o oprašivanju koje one odrađuju.
To je jedini kukac koji stvara hranu koju konzumiraju i ljudi, a med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina. Pri sakupljanju nektara i peludnog praha pčela dnevno posjeti oko 1000 cvjetova.
Proglašenje upravo ovog datuma inicirala je Slovenija jer je 20. svibnja 1734. rođen Anton Janša, slavni slovenski pčelar i pionir modernog pčelarstva. Pored toga, svibanj je mjesec u kojem se odvija burni razvoj pčela i prirode.
Anton Janša bio je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele vremena u kojem je živio i djelovao. Potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije.
Naime, njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva diljem svijeta.
Bioraznolikost i eko proizvodi
Oprašivači čuvaju bioraznolikost, pojam koji se najčešće veže za biljke, a opstanak života na planetu vezan je upravo za njih. Biljaka pak nema bez oprašivača: leptira, bumbara, pčela, muha, ptica, šišmiša i nekih drugih malih sisavaca.
Bez oprašivača, naš krajolik, prehrana i život kakav poznajemo, bili bi uvelike ugroženi.
S obzirom na svoju prevažnu ulogu u oprašivanju, pčele su izuzetno važne u poljoprivredi, a s time posljedično i u turizmu. Spomenimo još i kako je jedan od boljih načina plasiranja vlastitih proizvoda agroturizam, a ako se još radi o ekološkim proizvodima, priča ne može biti ljepša.
Naslovna fotografija: Blanka Kufner
