Samobor, gradić 20-ak kilometara od metropole, kroz povijest je poznat po obrtništvu. Samoborci su od davnih dana bili na glasu kao vrsni obrtnici koji rade predivne rukotvorine. Teško je kroz povijest odrediti početak obrtništva u Samoboru, no znanstvenici vjeruju kako je već u 16. stoljeću Samobor imao razvijene cehove obrtnika. Zanimljiv je podatak kako je u 19. stoljeću gotovo svaki treći Samoborac bio obrtnik neke vrste.
Podrum obitelji Filipec
Svoj posao časno i pošteno obavljali su mlinari, kožari, klobučari, čižmari, staklari, bravari, kovači, medičari, brusači kristala. Dio ovih zanimanja s vremenom je zamro, no neka i dalje postoje i stvaraju predivne rukotvorine. Pa tako u Samoboru možete kupiti ručno rađene predmete od stakla, keramike, kristala, licitare, svijeće. Izrađuju se i predmeti za svakodnevnu upotrebu poput kovanih ograda, drvenih vrata, kozmetički preparati.
Gurmani će doći na svoje jer i samoborski obrtnici izrađuju pakete prepune lokalnih specijaliteta koje gosti mogu ponijeti kući. Danas se u Samoboru možete i sami uvjeriti u ručnu izradu domaćih, tradicijskih proizvoda na sljedećim adresama: Medičarna Arko i Medičarna i svjećarna Oslaković, Podrumi Philipecz, Kristal Tuk Samobor.
Medičarne Arko i Oslaković neke su od 20-ak preostalih u državi, a medičarski obrti su upisani 2010. na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalnih kulturnih dobara čovječanstva.
O bermetu i muštardi obitelji Filipec ne treba pretjerano govoriti, jer svi ljubitelji dobre kapljice i hrane zasigurno znaju za ove specijalitete koje obitelj Filipec proizvodi iz generacije u generaciju. Obitelj Filipec jedna je od najstarijih samoborskih obitelji i poznata je kao proizvođač bermeta i muštarde, koji se u obitelji proizvode od 19. stoljeća. Obitelj se bavila prodajom i preradom kože, a bermet i muštarda su se proizvodili za privatne potrebe. No sredinom 20. stoljeća upravo proizvodnja bermeta i muštarde postaje njihova temeljna djelatnost, a bermet i muštarda postaju zaštitni znakovi Samobora. Uz obitelj Filipec Bermet proizvode i obitelj Fabek i Pavlin.
Bermeti obitelji Filipec
Staklarstvo u samoborskom kraju ima stoljetnu tradiciju, jer se prvi stakleni predmeti na području Samobora pojavljuju između 9. i 5. st. pr. Kr. Prema zapisima osnivača Samoborskog muzeja Ivice Sudnika stakleni su predmeti bili vrlo skupocjeni te su ih mogli nabavljati samo bogataši, a početkom 19. stoljeća, u vrijeme francuske okupacije Samobora, na staklene se prozore na kućama morao plaćati porez. Zbog visoke cijene stakla te poreza, obični su građani koristili posuđe od gline i kositra, a prozorska su se okna prekrivala životinjskim kožama i mjehurima, oslobođenim od plaćanja poreza.
Jedna od prvih staklana na prostoru današnje Hrvatske svečano je otvorena upravo u Samoboru, na posjedu barunice Vilhelmine Kulmer u Osretku 1839. godine i ta godina uzima se kao godina prve izrade predmeta od stakla na području Samobora. Poslije II. svjetskog rata grupa radnika staklobrusača kreće u izgradnju pogona za topljenje u Rudarskoj dragi. Prvo staklo u novom pogonu poteklo je 1951. godine, a time su udareni temelji tvornice stakla Kristal koja ubrzo izrasta u veliku tvrtku poznatu diljem svijeta. Manufakturna radiona “Kristal Tuk” gdje se kristal još jedino brusi u Samoboru dio je te tradicije već dugi niz godina.
Fotografije: Janja Severović
