U dvorištu restorana Baranjska kuća u Karancu izložena je zanimljiva zbirka “Ulica zaboravljenog vremena”. Današnja zbirka počela se prikupljati 2004. godine. Tada je naime vlasnik, Vladimir Škrobo – Baja počeo skupljati tradicijske predmete i alate sa željom da formira svojevrsni muzej na otvorenom, a koji bi bio prateći sadržaj restorana.
U dvorištu su postavljeni ambari, drvene tradicijske gospodarske zgrade, a zgrada mlina i simbolične kuće su sagrađene od drveta i ćerpiča, omazane blatnom žbukom i obojene vapnom.
Predmeti datiraju s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a alati s pripadajućim proizvodima obrta, izloženi su tematski. Tako je u jednom ambaru izložen izgled brijačnice s početka 20. stoljeća, a u drugom gostionica. U dvorištu je izgrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda izvađenog tijekom zime s Dunava. Osim obrta, izloženi su i brojni poljoprivredni alati i strojevi, koji su bili dio seoskih gospodarstava u prvoj polovini 20. stoljeća.
Uređeno dvorište simbolično nazvano “Ulica zaboravljenog vremena” otvoreno je 2010. godine, a prikupljanje predmeta se nastavilo. Cjelokupna do sada prikupljena zbirka tradicijskih predmeta sadrži više tisuća predmeta, od kojih je obrađeno 847.
Kao posebno vrijedne predmete moguće je izdvojiti kolekciju drvenih kalupa za izradu šubara, kolekciju čegrtaljki, klepetala čija je primarna funkcija bila zaštita baranjskih vinograda u vrijeme sazrijevanja grožđa.
Zanimljivost koju smo pronašli na web stranici Baranjske kuće, leži u tome da je Ulica zaboravljenog vremena paralelna s ulicom koja je prije gotovo 80 godina nosila ime “Obrtnička ulica”, gdje se nalazilo preko 30 majstora i zanatlija. Među njima je bio i Geza Borbaš koji je 1905. godine napravio prvi kulen, zbog čega je kulen izvorno baranjski proizvod.
Ulica zaboravljenog vremena – kulturno dobro RH
Cilj formiranja Ulice zaboravljenog vremena je prikazati i sačuvati od zaborava sve zanate koji su bili neophodan dio svakodnevnog života na selu, a danas su potpuno zaboravljeni ili više nema majstora koji su se njima bavili.
Ovaj cilj prepoznat je i od strane Ministarstva kulture i medija koje je Etnografsku zbirku “Ulica zaboravljenog vremena” proglasilo kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Zbirka koja se sastoji od 847 predmeta uvedena je u registar kulturnih dobara RH od rujna ove godine.
Izuzetno bogata i vrijedna zbirka etnografskih predmeta atraktivno je prezentirana u uređenom prostoru te prikazuje povijest obrta i tradicijskog gospodarstva Baranje, ali i cijele istočne Hrvatske te kao takva sada ima svojstvo kulturnog dobra.
Izvor fotografija: Turistička zajednica Baranje
